Zavod za javno zdravstvo Zadar, Sveučilište u Zadru i Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, zajedno s partnerima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, započeli su provedbu projekta DIABEYES – Diabetes Prevention and Eye Health Through Community-Based Early Screening and Nutrition Support. Projekt je usmjeren na unaprjeđenje prevencije i ranog otkrivanja dijabetesa i njegovih komplikacija, osobito među stanovnicima ruralnih i teško dostupnih područja.

Kroz projekt će se razvijati i praktično testirati zajednički prekogranični model preventivne zdravstvene skrbi koji uključuje mobilne timove, terenske preglede, zajedničke edukacije i digitalne alate za procjenu individualnog rizika od dijabetesa i povezanih komplikacija. Cilj je zdravstvene usluge približiti građanima koji zbog udaljenosti ili drugih okolnosti imaju otežan pristup preventivnoj zdravstvenoj skrbi.

Projekt se provodi u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Vodeći partner je Zavod za javno zdravstvo Zadar, a projektni partneri su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru, Komora magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine te Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Projekt DIABEYES javnosti je predstavljen na početnoj konferenciji održanoj 10. rujna 2026. godine u hotelu Hyatt Regency Zadar. Konferenciji je nazočila i Ivana Šimić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije i izaslanica župana Zadarske županije.

Okupljenima su se obratili Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Benito Pucar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadar, te prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru.

Ravnateljica Dujmović Vuković istaknula je kako projekt pokazuje važnost prekogranične suradnje u suočavanju sa zajedničkim javnozdravstvenim izazovima. Dijabetes ne poznaje državne ni administrativne granice, dok se stanovnici ruralnih, otočnih i teško dostupnih područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore susreću sa sličnim poteškoćama u pristupu preventivnoj zdravstvenoj skrbi.

Naglasila je da DIABEYES neće ostati samo na razini analiza i preporuka, nego će se kroz projekt razvijati i praktično testirati zajednički prekogranični model ranog otkrivanja dijabetesa i povezanih zdravstvenih rizika. Mobilni timovi izlazit će na teren, provoditi probire i mjerenja, savjetovati građane te ih, prema potrebi, upućivati na daljnju zdravstvenu ili nutricionističku skrb.

Posebno je istaknuta i važnost informiranja građana. ZADRA NOVA u projektu je zadužena za komunikaciju, informiranje javnosti i podizanje svijesti o prevenciji dijabetesa te za koordinaciju projektnih aktivnosti vidljivosti i promocije. Komunikacija se pritom promatra kao sastavni dio prevencije jer dostupnost zdravstvene usluge puni učinak ostvaruje tek kada građani znaju da im je usluga dostupna, razumiju važnost pravodobnog pregleda i dobiju jasnu informaciju o mogućnostima prevencije.

Ravnatelj Pucar predstavio je razvoj ustanove i njezinu ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva. Podsjetio je na ključne razvojne etape Zavoda, od osnivanja prvoga kemijsko-bakteriološkog laboratorija, preko izdvajanja Zavoda kao samostalne ustanove, do preseljenja u suvremene prostore Poliklinike. Posebno je naglasio predanost kvaliteti rada i činjenicu da su pojedine službe Zavoda akreditirane prema međunarodnim normama.

Zavod, uz redovite javnozdravstvene aktivnosti, provodi brojne nacionalne i europske projekte, a DIABEYES predstavlja nastavak nastojanja da se preventivne zdravstvene usluge što više približe građanima. Uspostavom mobilnih timova suvremeni dijagnostički postupci neće biti dostupni isključivo unutar zdravstvenih ustanova, nego će stručnjaci izlaziti u zajednicu, osobito prema stanovnicima udaljenih područja.

Prorektor Penezić istaknuo je važnost suradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje imaju različite zdravstvene sustave i organizacijske okvire, ali dijele slične izazove u ruralnim i udaljenim područjima. Projekt omogućuje zajednički razvoj metodologije probira, protokola, digitalnih alata i edukacijskih sadržaja, usporedbu rezultata te oblikovanje modela koji će se moći primjenjivati i nakon završetka pilot-aktivnosti.

Sveučilište u Zadru u projektu ima konkretnu stručnu i razvojnu ulogu. Odjel za zdravstvene studije sudjeluje u razvoju digitalne aplikacije za procjenu individualnog rizika od dijabetesa i njegovih komplikacija, obradi i analizi prikupljenih podataka, stručnoj podršci razvoju digitalnih rješenja, edukaciji zdravstvenih stručnjaka te razvoju metodologije radionica. Dio opreme koja će se koristiti u terenskom radu već je nabavljen.

U stručnom dijelu konferencije prim. Ljilja Balorda, voditeljica Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Zadar, govorila je o javnozdravstvenom značaju dijabetesa, dok je voditelj projekta Vanja Lipovac predstavio projektne ciljeve, aktivnosti, očekivane rezultate i partnerstvo.

Projekt odgovara na izražen javnozdravstveni izazov rastuće pojavnosti dijabetesa i njegova nedovoljnog pravodobnog otkrivanja. U Zadarskoj županiji broj osoba s dijagnozom dijabetesa porastao je s 12.025 u 2019. godini na 15.200 u 2024. godini, dok je dijabetička retinopatija među najčešće evidentiranim oftalmološkim komplikacijama. Rano otkrivanje bolesti i pravodobno praćenje pacijenata stoga su iznimno važni za smanjenje rizika od težih komplikacija.

Jedan od ključnih elemenata projekta bit će uspostava mobilnih timova za terenske preglede. Timovi će provoditi mjerenja glukoze u krvi i HbA1c, krvnog tlaka, antropometrijska mjerenja i analizu sastava tijela, uz savjetovanje građana i preporuke za daljnje medicinsko ili nutricionističko praćenje. Projekt uključuje i razvoj digitalne aplikacije za procjenu individualnog rizika od dijabetesa i povezanih komplikacija.

Projekt DIABEYES provodi se 24 mjeseca, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2028. godine. Njegova ukupna vrijednost iznosi 1.186.156,20 eura, od čega je 1.008.232,77 eura, odnosno 85 posto, sufinancirano sredstvima programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.

Kroz prekograničnu suradnju projekt povezuje javnozdravstvene ustanove, akademsku zajednicu, farmaceutsku struku i razvojnu agenciju. Konačni je cilj razviti praktičan, zajednički i održiv model preventivne zdravstvene skrbi koji će građanima olakšati pristup pregledima, potaknuti ranije otkrivanje bolesti te biti primjenjiv i nakon završetka projekta i prenosiv u druge regije i zdravstvene sustave.

Međunarodna konferencija „Energetske zajednice u praksi“ događaj je usmjeren na razmjenu iskustava i predstavljanje modela lokalne energetske tranzicije kroz projekte APOLLO, ISLET, COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities.

Okuplja donositelje odluka i lokalne dionike te obrađuje razvoj, provedbu i praktične modele energetskih zajednica u Hrvatskoj, regiji i EU.

The international conference “Energy Communities in Practice” is an event focused on exchanging experiences and presenting models of local energy transition through the APOLLO, ISLET, COMET and DBU/ECF Fast Forward Energy Communities projects.

It brings together decision-makers and local stakeholders and addresses the development, implementation and practical models of energy communities in Croatia, the region and the EU.

  Poveznica za prijavu sudjelovanja / Registration link Poveznica za prijavu sudjelovanja / Registration link

Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, upućujemo iskrene čestitke svim građankama i građanima Republike Hrvatske.

S posebnim poštovanjem i zahvalnošću prisjećamo se hrvatskih branitelja koji su svojom hrabrošću, požrtvovnošću i predanošću dali nemjerljiv doprinos slobodi, miru i neovisnosti Republike Hrvatske.

Pretvorite inovativnu ideju u području plave ekonomije u tržišni proizvod uz potporu Programa Interreg Italija – Hrvatska kroz javni poziv u sklopu projekta SEAS – Sustainable Enterprises Advancing Blue Solutions.

1. Zašto SEAS?

Poziv SEAS – Sustainable Enterprises Advancing Blue Solutions namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz Hrvatske i Italije koja žele razviti ili komercijalizirati inovativna rješenja u području plave ekonomije kroz prekograničnu suradnju.

Cilj Poziva je financirati razvoj, testiranje i komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga te potaknuti dugoročnu poslovnu suradnju između poduzeća s obje strane Jadrana.

2. Najvažnije informacije

3. Prihvatljive aktivnosti

Financiraju se projekti koji razvijaju ili uvode na tržište inovativna rješenja u području plave ekonomije (TRL 5 i više), uz obveznu suradnju hrvatskog i talijanskog partnera.

Projektne aktivnosti trebaju se odvijati u jednoj od sljedećih prihvatljivih gospodarskih djelatnosti:

• morski živi resursi: prerada i distribucija proizvoda ribarstva i akvakulture;
• morski neživi resursi: desalinizacija;
• obnovljiva energija iz mora;
• mineralni resursi mora;
• plava biotehnologija;
• pomorska infrastruktura i robotika;
• lučke aktivnosti: teretni promet i skladištenje te lučki i vodni projekti;
• održivi pomorski promet;
• obalni turizam.

4. Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi su troškovi pripreme projekta, osoblja, opreme, vanjskih usluga te ostali troškovi u skladu s pravilima Programa.

5. Prijava projektnog prijedloga

Projektni prijedlozi podnose se putem SEAS platforme, a detaljne informacije bit će dostupne u Uputama za prijavitelje po objavi Poziva.

Otvori SEAS platformu

Svi zainteresirani prijavitelje mogu se registrirati na SEAS platformi kako bi pronašli potencijalne projektne partnere.

Za dodatna pitanja obratite se na adresu: seas@hamagbicro.hr

Projekt SEAS predstavlja jedinstvenu priliku za hrvatske i talijanske poduzetnike da uz potporu Europske unije razviju inovativna rješenja za plavu ekonomiju i ostvare nova prekogranična partnerstva.

Projekt SEAS – Sustainable Enterprises Advancing Blue Solutions sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Interreg Italija – Hrvatska 2021.–2027.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer je pred Europskim parlamentom u Strasbourgu održala Govor o stanju Unije 2026., tradicionalni godišnji govor u kojem se osvrće na ostvareno tijekom protekle godine te predstavlja ključne prioritete i smjer djelovanja Europske unije u razdoblju koje slijedi.

Govor o stanju Unije važan je trenutak europskog političkog i institucionalnog kalendara jer daje širu sliku o prioritetima Europske komisije i područjima u kojima će Europska unija usmjeravati svoje aktivnosti, politike i resurse. Istodobno, predstavlja priliku za sagledavanje zajedničkih izazova s kojima se Europa suočava te za promišljanje o odgovorima koji će oblikovati budućnost Unije.

Za regionalne i lokalne dionike posebno je važno pratiti europske prioritete jer se odluke i inicijative na razini Europske unije izravno ili neizravno odražavaju na razvoj regija, mogućnosti financiranja, ulaganja, konkurentnost, zelenu i digitalnu tranziciju te kvalitetu života građana.

U tom je kontekstu Govor o stanju Unije važan izvor smjernica za razumijevanje budućeg europskog razvojnog okvira i prilika za promišljanje o tome kako europske prioritete povezati s potrebama i razvojnim potencijalima hrvatskih regija, uključujući Zadarsku županiju.

Govor predsjednice Europske komisije o stanju Unije 2026. dostupan je na poveznici: Govor predsjednice o stanju Unije 2026.

Završna konferencija projekta AdriaClimPlus uspješno je održana 28. srpnja 2026. u sjedištu Zaklade CMCC u Lecceu, okupivši projektne partnere, istraživače, donositelje odluka i dionike iz Italije i Hrvatske kako bi zajedno predstavili ostvarene rezultate projekta te razmotrili buduće mogućnosti za prilagodbu klimatskim promjenama na području Jadranske regije.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Agencije ZADRA NOVA, jednog od projektnih partnera, koji su aktivno sudjelovali u predstavljanju rezultata projekta te razmjeni iskustava i primjera dobre prakse s ostalim partnerima.

Konferencija je označila završetak višegodišnje prekogranične suradnje usmjerene na jačanje otpornosti na klimatske promjene kroz znanstvena istraživanja, inovativne sustave praćenja, napredne klimatske usluge i praktične alate za prilagodbu obalnih zajednica.

Postignuća projekta i buduće perspektive

U jutarnjem dijelu programa predstavljen je sveobuhvatan pregled rezultata projekta i njegova dugoročnog učinka.

Predstavnici projektnih partnera predstavili su ključna postignuća ostvarena u okviru sva tri radna paketa, uključujući napredak u području klimatskih istraživanja, sustava praćenja, klimatskih usluga te uključivanja dionika. Program je također obuhvatio pozvana predavanja posvećena Planovima održive energije i klimatske prilagodbe (SECAP), regionalnom prilagođavanju klimatskih modela za obalna područja (downscaling) te međunarodnim iskustvima u području prilagodbe klimatskim promjenama.

Posebna pozornost posvećena je mogućnostima primjene rezultata projekta AdriaClimPlus i nakon njegova završetka te daljnjem razvoju suradnje na području Jadranske regije.

U središtu pozornosti – inovacije i primijenjena klimatska znanost

Poslijepodnevni program bio je posvećen predstavljanju znanstvenih i tehničkih postignuća projekta kroz izlaganja o inovativnim mrežama za praćenje okoliša, klimatskom modeliranju, daljinskim istraživanjima, FAIR skupovima podataka, uključivanju dionika te aktivnostima podizanja svijesti o klimatskim promjenama.

Na konferenciji je istaknuta važnost pretvaranja znanstvenih spoznaja u praktična rješenja koja podupiru donošenje odluka utemeljenih na dokazima i doprinose jačanju otpornosti obalnih zajednica.

U sklopu programa partneri su predstavili komunikacijske i diseminacijske aktivnosti projekta, pokazujući kako je AdriaClimPlus uspješno pridonio podizanju svijesti o klimatskim promjenama među predstavnicima javne uprave, stručnjacima, istraživačima, studentima i lokalnim dionicima diljem Jadranske regije.

Pogled u budućnost

Završna konferencija zaključena je raspravom o stečenim iskustvima i budućim mogućnostima suradnje nakon završetka projekta AdriaClimPlus. Projektni partneri ponovno su potvrdili zajedničku predanost nastavku prekogranične suradnje te daljnjem razvoju znanja, alata i partnerstava uspostavljenih tijekom provedbe projekta.

Konferencija je još jednom potvrdila da učinkovita prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva ne samo znanstvenu izvrsnost, već i snažnu suradnju između istraživačkih institucija, tijela javne vlasti i lokalnih zajednica kako bi se uspješno odgovorilo na sve izraženije klimatske izazove koji pogađaju Jadranski bazen.

Projekt AdriaClimPlus – Adriatic coastal areas science-based solutions for climate adaptation provodi se u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. s ciljem jačanja otpornosti jadranskih obalnih područja na klimatske promjene. Projekt okuplja osam partnere iz Hrvatske i Italije koji zajednički razvijaju znanstveno utemeljena rješenja za bolje razumijevanje klimatskih promjena, unaprjeđenje sustava praćenja okoliša te razvoj alata i klimatskih usluga koji će pomoći donositeljima odluka u planiranju učinkovitih mjera prilagodbe. Projekt se provodi od 1. ožujka 2024. do 31. kolovoza 2026., a njegova ukupna vrijednost iznosi 2,7 mil. eura.

Zadarska županija započela je provedbu dvaju razvojnih projekata usmjerenih na unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na području županije. Projekti se provode u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., uz financijsku potporu Europske unije, s ciljem jačanja otpornosti zdravstvenog sustava, poboljšanja dostupnosti zdravstvenih usluga te osiguravanja jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi.

Projekti se provode u partnerstvu s Domom zdravlja Zadarske županije i Zavodom za hitnu medicinu Zadarske županije:

„Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (PZZ-a i SKZZ-a) na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima Zadarske županije“

Ukupna vrijednost projekta: 804.751,57 €

Iznos bespovratnih sredstava: 798.537,90 €

i

„Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (PZZ-a i SKZZ-a) na području Zadarske županije, izuzev potpomognutih i brdsko-planinskih područja“

Ukupna vrijednost projekta: 1.258.893,47 €

Iznos bespovratnih sredstava: 1.251.457,94 €

Provedbom projekata unaprijedit će se zdravstvena infrastruktura i kvaliteta zdravstvenih usluga, posebice u područjima gdje je dostupnost zdravstvene skrbi otežana. Aktivnosti projekata doprinose ostvarivanju ciljeva Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027., uključujući jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, razvoj i modernizaciju zdravstvene infrastrukture te poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA pružila je stručnu i tehničku podršku Zadarskoj županiji u pripremi projektnih prijedloga, a suradnja će se nastaviti i tijekom provedbe projekata.

Projekti su sufinancirani sredstvima Europske unije u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Pomorski prijevoz budućnosti na Jadranu – nije budućnost, već tema o kojoj se već sada aktivno raspravlja, U središtu je pitanje uloge zelenog vodika kao temelja za održivu pomorske mobilnosti. Rasprava na ovu temu bila je u u fokusu  završne konferencije projekta TransH2 (Transition to Hydrogen Fuelled Cross-Border Sea Mobility), održane sredinom lipnja u Zadru. Na konferenciji su predstavljeni rezultati višegodišnjeg hrvatsko-talijanskog projekta usmjerenog na dekarbonizaciju pomorskog prometa i razvoj rješenja s nultim emisijama stakleničkih plinova.

Projekt TransH2 sufinanciran je kroz Program Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., a njegov je cilj stvaranje temelja za održiviji i klimatski prihvatljiviji pomorski promet u jadranskoj regiji. Vodeći partner projekta je Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, dok je među partnerima i Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković  istaknula je kako su partneri iz Hrvatske i Italije tijekom protekle dvije i pol godine zajednički radili na stvaranju preduvjeta za zeleniju budućnost pomorskog prometa.

„Pomorski promet ključan je za razvoj naših obalnih područja, ali istodobno predstavlja izazov kada govorimo o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Upravo zato projekt TransH2 istražuje mogućnosti primjene zelenog vodika kao goriva budućnosti i otvara put prema dekarbonizaciji pomorske mobilnosti“, rekla je ravnateljica Dujmović Vuković.

Naglasila je kako je ZADRA NOVA, zajedno s partnerima i Lučkom upravom Zadar, izradila pilot-studiju tranzicije putničkog pomorskog prijevoza na vodik, studiju izvedivosti prekograničnih vodikovih punionica te katalog investicija.

Jedan od najvažnijih rezultata projekta odnosi se na detaljne analize triju pilot-ruta: Tronchetto – Lido u Italiji, Split – Supetar u Hrvatskoj te prekogranične linije Ancona – Split. Za svaku od ruta provedene su meteorološke, oceanografske, navigacijske i okolišne analize te procjene energetskih potreba plovila, na temelju kojih su identificirana održiva rješenja za primjenu vodika u pomorskom prometu.

Predstavnik Programa Interreg Italija – Hrvatska Hrvoje Grancarić predstavio je rezultate ulaganja u području održivog transporta te istaknuo važnost nastavka prekogranične suradnje i korištenja europskih sredstava za razvoj zelenih prometnih rješenja.

Voditelj projekta TransH2 i prodekan Pomorskog fakulteta u Rijeci Edvard Tijan naglasio je kako projekt nije ostao samo na analizama, već su razvijena i konkretna idejna rješenja plovila na vodik.

„Zaključili smo da su vodikova rješenja tehnički izvediva, no za pojedine rute potrebna je kombinacija više vrsta pogona kako bi se osigurala dovoljna autonomija plovidbe“, istaknuo je Tijan.

Program konferencije obuhvatio je i teme integracije vodika u prometne mreže, dekarbonizacije luka te iskustva međunarodnih partnera u razvoju održive mobilnosti.

Rezultati projekta predstavljaju važan korak prema smanjenju emisija stakleničkih plinova i stvaranju održivog modela pomorske mobilnosti na Jadranu. Partneri su najavili nastavak suradnje kroz nove europske projekte kako bi se razvijena rješenja u budućnosti pretvorila u konkretne investicije i plovila koja će ploviti Jadranom bez štetnih emisija.