Uoči održavanja konferencije My Smart City donosimo razmišljanje i viđenje zadarskog IT-jevca:
Sigurno ste barem jednom primijetili određeni problem vezan za infrastrukturu, javne servise ili općenito neki segment života u našem gradu. I sigurno ste žarko željeli da bude riješen te imali dobar prijedlog za njegovo rješavanje.
A ono što vjerujem jest i da ste pomislili kako bi bilo odlično da se Vaš glas može čuti – da postoji način da Vaša ideja bude razmotrena i potencijalno doprinese poboljšanju kvalitete života Zadrana.
Kašnjenje buseva gradskih i prigradskih linija, iritantne ljetne gužve oko poluotoka ili manjak sadržaja za osobe starije životne dobi – sve su to izazovi o kojima je potrebno pričati. A naročito kroz dvosmjernu komunikaciju građana i Grada.
I upravo na tom polju pojavila se jedna nova inicijativa. Zadar se pokrenuo u nastojanju da se poboljša blagostanje stanovnika kroz neka nova rješenja i ideje. Riječ je o konferenciji My Smart City i ona predstavlja temelj javnog diskursa o kvaliteti života u gradu te putokaz za buduće pozitivne promjene na tom polju.
Konferencija (i hackathon ukupnog nagradnog fonda od 40.000 kn) se održava od 11. do 13. listopada u Kazalištu lutaka Zadar te čini dio projekta CODE, a u sklopu Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.- 2020.
O čemu će biti riječ? Saznat ćemo kako pametni gradovi u Europi unapređuju javne usluge u korist svojih građana te koje su industrije i tehnologije pokretači takvih promjena. Kako su ti gradovi uspjeli ostvariti to što jesu.
No, ono najbitnije – diskutirat ćemo o tome kako se ta iskustva uparena sa znanjem i idejama domaćih ljudi mogu u budućnosti iskoristiti u našem gradu. Pričat ćemo o mogućnostima koje donosi uska suradnja poslovne zajednice te gradskih ureda i agencija, naglašena idejama i sudjelovanjem šire zajednice građana.
A kad je naš grad u pitanju – tu su i naši ljudi. Zadarska dica predvođena voditeljem i moderatorom Lovrom Valčićem, IT konzultantom i razvojnim programerom s diplomom Sveučilišta Alaska Fairbanks činit će okosnicu misli i ideja koje će konferencija iznjedriti.
Od predstavnika lokalnih tvrtki, pa sve do jednog Amazona (tvrtke s drugom najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu, odmah iz Applea), u raspravu će aktivno biti uključeni Zadrani sa značajnim poslovnim iskustvom u IT-u: Marin Mamić koji za Amazon radi na implementaciji njihovih “cloud” rješenja u Njemačkoj, Stipe Stagličić koji je autor i osnivač aplikacije City Bus (pomaže u korištenju javnog prijevoza u Zadru – isprobajte!), Alenka Bopsić iz tvrtke Digitali, Ante Medić, vlasnik i direktor tvrtke Pulsar Laboratories koja se bavi razvojem hardvera i softvera po narudžbi, ali i mnogi drugi koje možete vidjeti na službenim stranicama konferencije.
Jaku podršku imat će i u stranim predavačima kao što je Szijártó Lajos, projekt menadžer T-Systems u Mađarskoj koji će pričati o upravljanju projektom pametnog sustava javnog prijevoza u Budimpešti.
ŠTO JE SMART CITY?
No, kad pričamo o pametnom gradu, prvo je potrebno definirati što pojam “pametan grad” uopće znači. Po standardnoj definiciji, to je zajednica koja koristi informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi dijelila informacije s javnošću te povećala operativnu efikasnost i poboljšala kvalitetu, kako javnih usluga, tako i blagostanja građana.
A to se postiže pametnim rješenjima na području parkinga, regulacije prometa, javnog prijevoza, uštede energije, podrške osobama starije životne dobi itd. Na popis bih čak dodao i pametno “rješenje” koje treba prethoditi svim ostalima: razvoj digitalnog okruženja koji počinje formiranjem IT zajednice ljudi iz privatnog sektora. Time se standardna definicija pametnog ponešto i proširuje, no svakako ne gubi na značaju. Očekivani značaj pametnog grada na taj način jedino se i može realizirati.
Različiti su primjeri načina na koji se dolazi do ideala ili čak početnih razina pametnog u pojedinim segmentima gradskog života.
Pametnije upravljanje parking prostorom može se vršiti kroz senzore koji prate zauzetost pojedinih parking mjesta i u realnom vremenu obavještavaju korisnike aplikacije o lokaciji i statusu istog.
S druge strane, senzorima i kamerama može se pratiti i gradski promet te ovisno o zakrčenosti pojedinih dionica usmjeravati građane na one manje opterećene pa time smanjivati gužve i ravnomjernije raspoređivati tok automobila i ljudi. Rezultira to s manje izgubljenog dragocjenog vremena, živciranja, pa i psovki. ?
Javni prijevoz, pak, na višu se razinu može podići optimiziranjem lokacijske i vremenske komponente. Složit ćete se svi da je kod buseva (ili tramvaja) možda i najveći problem raskorak koji se stvara između planiranog i realnog vremena dolaska na destinaciju (iz različitih razloga). Ti problemi mogu se amortizirati pravovremenim obavijestima o kašnjenju ili mogućnošću uvida u alternativne lokacije ili linije dolaska na točku B.
A kad busevi ne funkcioniraju ili su taksiji preskupi – preostaje nam dijeljenje prijevoza. Implementirani širom Europe, ride-sharing i bike-sharing sustavi omogućuju nam da automobile ili bicikle pokupimo na jednoj od predviđenih lokacija, odvezemo se do mjesta na koje želimo stići i svoje prijevozno sredstvo tamo ostavimo – za nekog drugog tko će ga preuzeti nakon nas i uključiti se u taj isti sustav dijeljenja.
No, sigurno ste čuli i za pametne klupe. Jedno takvo rješenje razvijeno je u našoj blizini – u Solinu, i koristi se sve više diljem Europe gdje narudžbe za ovim proizvodom ne prestaju. Ime klupe je Steora, napaja se solarnom energijom, omogućuje punjenje mobitela tom istom energijom pretvorenom u struju, građanima pruža besplatan Wi-fi, i još k tome dobro izgleda. Ne bi loše izgledalo na rivi ili možda gradskim bedemima (kad tamo ne bude prometa), što mislite?
Pojedini od tih uređaja i sustava baziraju se na strojnom učenju, tj. algoritmima prilagođenom ponašanju baziranom na prošlim obrascima korištenja, kao i Internet of Things – međusobnoj komunikaciji hardver uređaja (da, mi ljudi im tu uopće nismo potrebni). No, o tome svakako više možete čuti na konferenciji 13.10., iz usta nekih koji o tome znaju puno više od mene.
PRIMJERI PAMETNIH GRADOVA
Da ne bi sve ostalo na teoriji, donosim vam primjere dva zanimljiva pametna grada, jednog kao perjanicu na europskoj razini, a drugog kao globalni pozitivni primjer. To su Beč i Singapur.
Pametna strana Beča velikim dijelom počiva na ekonomiji dijeljenja i generalno optimizaciji transporta. Tako su kod njih implementirani i ranije spomenuti ride-sharing i bike-sharing sustavi.
Osim toga, zanimljiva je i inicijativa Digital City Wien – program u kojem IT zajednica međusobnom suradnjom dolazi do novih ideja za razvoj grada ali i svojim aktivnostima brine o inkluzivnosti građana u IT sektor te naravno o ultimativnom cilju – poboljšanju života i razvoju gospodarstva kroz informacijske tehnologije.
U cijeloj toj priči poseban fokus postavljaju na informiranje građana Beča kako bi se oni što lakše uključili u takav, poboljšan način života grada.
S druge strane, mali ali veliki Singapur jako brine o tome što se događa na ulicama grada, a posebno o tome da ljudi mogu birati najbolje alternative kretanja.
Kod njih su razvijene mnoge aplikacije za olakšavanje života no ističem onu za on-demand sugestije ruta buseva i direktno bookiranje sjedala kroz nju te multi-modalni planer prijevoza sa sugestijama najbližih stanica i idealnih kombinacija ruta koristeći više oblika prijevoza. Uz to, za Singapur ne čudi niti informacija da već testiraju autonomna vozila.
A tu je i konzultiranje o zdravstvenim pitanjima u udobnosti vlastitog doma – nekoliko aplikacija koje omogućavaju praćenje vlastitog zdravlja i savjete o najboljim praksama, bez potrebe za odlaskom doktoru.
Zajedničko oba grada je i da, naravno, imaju centralno mjesto informiranja o naporima kojima održavaju status pametnog grada: https://smartcity.wien.gv.at/site/en/ i https://www.smartnation.sg/
A GDJE JE TU ZADAR?
Mislim da svaki grad implementaciju pametnih rješenja i svoj put prema statusu pametnog mora gledati kroz kontekst vlastitih potreba, odnosno svoje dotadašnje “glupoće”.
Imajući to na umu, iz vlastite perspektive, ističem tri prijedloga na kojima grad Zadar može raditi kako bi pokušali ublažiti negativne utjecaje ili nedostatak komponenti razvoja, a neke od njih možda i riješiti.
Prvo, kao jedan od problema vidim trenutni model turizma u gradu, a koji je samo dio problema kojeg imamo u turizmu na nacionalnoj razini. Stanje je takvo da je u Zadru i zadarskoj regiji još uvijek značajno dominantan proizvod sunce i more, uz nedovoljnu valorizaciju ostalih turističkih proizvoda. Posljedice toga su relativno kratak prosječni boravak turista u gradu i snažan pritisak te zakrčenost obalnih područja, a naročito gradske jezgre i njene šire okolice tj. okolnih četvrti.
Jednostavno, s jedne strane turisti apsolutno ne prepoznaju vrijednosti i turističku ponudu izvan samog centra (dok se i tamo ona svodi na krivu strukturu i nisku dodanu vrijednost) a s druge strane to znači da će se u gradu zadržati svega par dana jer im on nema što ponuditi. No, u ovom, turističkom slučaju, pametan grad treba gledati isključivo kroz prizmu integracije sa svojim okolnim mjestima tj. cijelom županijom ili čak i širim područjem.
Da bi zadržali turiste duže i potaknuli potrošnju te istovremeno pokušali smanjiti pritisak na obali, moramo se okrenuti ka aktivnoj diverzifikaciji ponude ka onoj zadarskog zaleđa i otoka. Zadarski turizam mora počivati na integraciji s ruralnim dijelovima i promociji takvih oblika turizma. Vinarije, uljare, OPG-ovi, planinarenje, izleti brodom i ostali posebni oblici turizma moraju biti jezgra razvoja. Kako takvu ponudu učiniti pametnom? Jedan od smjerova može biti kombinacija online i fizičke integracije u boravak gostiju (ali i život našeg domaćeg stanovništva kroz cijelu godinu).
Kao bitan vidim razvoj tzv. omni-channel, sveprisutnog sustava u kojem će posjetitelji koji slijeću na zadarski aerodrom, prolaze naplatne kućice na postajama Zadar 1 i Zadar 2 i generalno ulaze u granice našeg grada biti obaviješteni o svemu što i okolica nudi te imati mogućnost brzog dolaska do ponude kroz nekoliko klikova i na osnovu vlastitih interesa, a sve to naglašeno kroz prisustvo te ponude u ostalim točkama njihovog putovanja: aplikaciji, digitalnim panoima, štandovima i sl.
U razdoblju prije dolaska moraju biti svjesni kvalitete ponude koju županija pruža, što se postiže kvalitetnim online kampanjama i sadržajem, dok dolaskom u destinaciju bilo kakav oblik informiranja i kupnje usluga u turizmu mora biti široko dostupan i prije svega jednostavan.
Drugi izazov koji vidim jest onaj cjelogodišnje kulturno-zabavne ponude. Ona u našem gradu ipak može biti na višim razinama, bez obzira na hvalevrijedne aktivnosti pojedinaca koji ju pokušavaju razvijati za neke segmente publike.
Tu predlažem implementaciju transparentnog i za sve građane otvorenog sustava potražnje i ponude. Taj sustav bio bi dio jedne centralne smart city adrese grada Zadra (uz sve ostale servise na jednoj sveobuhvatnoj web stranici) a omogućavao bi da potražnja za pojedinim sadržajima diktira npr. koji će se koncert održati u pojedinom zadarskom kulturnom prostoru ili trgu, koja će se predstava održati u HNK, koja izložba u Kneževoj palači i sl.
Građani bi mogli glasati za nekoliko ponuđenih mogućnosti te bi ona s najviše glasova imala veću vjerojatnost realizacije. Zašto taj sustav? Zato jer je Zadar još uvijek premalo tržište za veliku većinu izvođača i teško je iste dovoditi bez adekvatnog dokaza koncepta. Dokazivanjem potražnje za pojedincima ili grupama izvođača (ili drugog oblika kulturno-zabavnog sadržaja) s jedne strane povećava se vjerojatnost dolaska a s druge strane na moderan i digitalan (možemo reći i pametan) način osluškuje se bilo građana i ponuda formira na osnovu njihovih preferencija.
Moj treći prijedlog jest formiranje temelja. Razvoj snažne zajednice koja će uključivati pojedince iz IT sektora Zadra (ili Zadrane koji rade negdje drugdje a želja im je pridonijeti), predstavnike Grada i Županije te sve građane voljne postati dionicima pametne ekonomije u gradu, osnovni je preduvjet za razvoj u tom smjeru. Upravo zato mislim da konferencija My Smart City jest pravi put ka tome i dobar način da se Zadrane osvijesti o mogućnostima ali i detektira potreba za pameću u svakodnevnom životu grada.
Naravno, mogućnosti za nadogradnju je još jako puno, a posebno bih kao već postojeći istaknuo dobar primjer aplikacije City Bus koja pomaže građanima u korištenju raznih oblika prijevoza u Zadru.
Nisam spomenuo ostale servise (kao npr. zdravstvene usluge) jer to ostavljam za samu konferenciju, no svakako pozivam da u komentarima iznesete svoje brige i prijedloge kako bi te teme čim bolje obradili 13.10. u Kazalištu lutaka.
UKLJUČENOST SVIH KAO PREDUVJET
Bez obzira na genijalnost ideje, svaka od promjena mora biti postepena te brižno pripremljena na svim razinama. Pritom posebno ne treba zaboraviti bitan faktor ljudske spremnosti na promjenu, jer jednostavno – komponente se ne mogu ugurati u sustav ako ih sustav ne može podnijeti. Edukacija svih kategorija i dobi građana izuzetno je bitna da bi se ljude pripremilo i osnažilo kako bi pametni sustavi uistinu imali efekta.
U tome je jako bitna uloga lokalne i regionalne samouprave, ključnih poslovnih dionika odnosno zajednice, ali i samih ljudi. Benefiti pametnog grada trebaju biti razvijani i na osnovu javnog feedbacka i transparentnosti, jasno komunicirani, a dolazak do njih popraćen edukacijom dok njihovo osnaživanje treba biti lako izvedivo kroz periodične provjere i nadogradnje.
Potrebne su i aplikacije i web stranice – idealno centralne koje imaju više segmenata – npr. za transport, praćenje stanja na prometnicama i zakrčenosti gradske jezgre te alternativnih pravaca ili lokacija, ponude izleta preko ljeta itd., kako bi se građane naviklo na jedan kanal koji će značiti njihov ulaz u ulogu sukreatora života grada.
Naravno, za sve ovo bitna je i formalna opća edukacija u školama, no to je već pitanje za razine iznad na koje, još uvijek, i nemamo toliki utjecaj.
KAZALIŠTE LUTAKA KAO SCENA ZA PERFORMANS IDEJA
Bile su ovo moje osobne teze, neke od kojih ću dalje elaborirati na panelu same konferencije, a siguran sam da će na tamo biti još najmanje toliko boljih ideja i predloženih implementacija po glavi sudionika.
Zato nemojte propustiti prvu zadarsku konferenciju s tehnološkim predznakom, a koja za cilj ima pozitivne promjene u društvu. Bit će puno prilika za aktivno uključenje i razmjenu ideja, koje mogu doći upravo od Vas.
My Smart City predstavlja način da se Zadrani aktivno uključe u promišljanje o boljem sutra grada Zadra.
Vidimo se od 11. do 13. ovog mjeseca u Kazalištu Lutaka!
Za konferenciju i hackathon u nekoliko poteza možete se registrirati na službenim stranicama: https://mysmartcityzadar.com/
Autor teksta: Josip Zurak, Authland
Prošlog je vikenda održan ‘Čikola Adventure Week’ druga projektna aktivnost u sklopu projekta Adriatic Canyoning financiranog iz INTERREG IPA CBC programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora ukupne vrijednosti 1.878.965,40 EUR.
Projekt Adriatic Canyoning za cilj ima ojačati i diversificirati turističku ponudu u zaleđu Jadranskog mora i omogućiti kvalitetnije upravljanje prirodnom baštinom. Kako bi se potaknuo razvoj aktivnog turizma na ciljanim lokacijama koje uključuju širi prostor rijeka Zrmanje i Čikole u Hrvatskoj te lokalitete Peć Mlini i Borak u Bosni i Hercegovini i Orjen i Vrbanj u Crnoj Gori u sklopu projekta uredit će se turistička infrastruktura i organizirat će se četiri višednevna događanja kako bi se navedene lokacije promovirale i približile široj javnosti te postale prepoznatljiva outdoor odredišta koja će oplemeniti turističku ponudu i pozicionirati se na tržištu kao prepoznatljive lokacije aktivnog turizma.
S tim je ciljem organiziran ‘Čikola Adventure Week’, trodnevna aktivnost unutar koje su održani sastanci Projektnog i Upravljačkog tima projekta Adriatic Canyoninga, organizirana brojna predavanja koja su lokalne dionike upoznala s primjerima dobre prakse te upriličene sportske i promotivne aktivnosti kako bi se ciljane skupine upoznale s posebnostima regije i potencijalima njene turističke ponude.
Program ‘Čikola Adventure Weeka’ počeo je u petak 28. rujna u Gradskoj vijećnici Grada Drniša gdje su nakon pozdravnog govora gradonačelnika Grada Drniša Josipa Begonje održani sastanci Projektnog i Upravljačkog odbora projekta, nakon čega su uslijedila predavanja o posebnostima i potencijalima koji drnišku regiju izdvajaju od ostatka turističke ponude.
Subota je bila rezervirana za sportske aktivnosti te su sudionici mogli birati između opuštenije opcije obilaska kanjona rijeke Čikole i atraktivne kanjoning ture zahtjevnim i zanimljivim stijenama koje se uzdižu iznad opjevane rijeke Čikole. Adrenalinsku ponudu upotpunila je vožnja zip-lineom s kojeg se pruža jedinstven pogled na okolni krajobraz. Uslijedio je obilazak etno sela Dalmati gdje su se sudionici mogli upoznati s kulturnom i gastronomskom ponudom kraja, ali i vidjeti kako se živjelo u siromašnim krajevima Dalmatinske Zagore prije stotinu i više godina.
U nedjelju je organizirana biciklistička utrka. Natjecatelji su mogli birati između četiri rute dužine između 25 i 75 kilometara koje su ih vodile atraktivnim stazama predivne planine Promine.
Posebna je pozornost bila okrenuta FAMiliarization turi projekta koja je okupila brojne novinare i predstavnike turističkih zajednica i agencija koji su se tijekom tri dana upoznali s atraktivnom ponudom drniškog kraja. Uz obilazak zahtjevne ferate kanjona Čikole i etno sela Dalmati sudionici FAM ture imali su priliku sudjelovati na atraktivnoj off-road turi drniškog kraja koja ih je provela kroz puteve i puteljke kojima ljudska noga rijetko kroči te su imali priliku uživati u zadivljujućim pogledima na rijeke Čikolu i Krku, kao i na izvrsno očuvanu utvrdu Ključica koja se ističe kao jedan od kulturnih bisera drniškog kraja.
U sklopu projekta Adriatic Canyoning u Drnišu je već pušten u rad prvi sustav javnih bicikli na području Dalmatinske Zagore, a do kraja iduće godine bit će uređene i pješačko – biciklističke staze u Pakovu Selu i Pokrovniku te uređen i opremljen Centar za razvoj kompetencija u ruralnom turizmu.
Dodatne informacije o projektu Adriatic Canyoning možete pronaći na Facebook i Instagram stranicama projekta.
{gallery}galerije/fotogalerija-uspjesno-odrzan-cikola-adventure-week{/gallery}Kako izgleda jedan „meetup“ na temu poduzetništva, informacijskih tehnologija i putovanja vidjeli su nedavno svi posjetitelji Code Huba Zadar koji je ugostio Code On Meetup: Work&Travel. Zadarski i inozemni predavači razmijenili su iskustva i dojmove o svojim iskustvima rada i putovanja, te su pružili savjete zainteresiranima.
Novouređeni coworking prostor Code Hub Zadar dio je mreže uspostavljenih Code Hub prostora u Mostaru, Nikšiću, Tuzli i Zadru, te je kao održani meetup jedna od aktivnosti projekata CODE koji Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Grad Zadar s međunarodnim partnerima provode u sklopu programa Interreg prekogranična suradnja Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora.
Na poziv ZADRE NOVE na ovo duženje stigla je tako grupa digitalnih nomada koji organizirano putuju i rade okupljeni u organizaciju Hacker Paradise, prvu svjetsku tvrtku koja organizira ovakav tip putovanja za digitalne nomade, tj. samostalne profesionalce koje posao ne veže za ured pa ga obavljaju putujući svijetom. Njima ova inovativna tvrtka osigurava svu potrebnu logistiku na nekoj destinaciji (smještaj, coworking prostor za rad, organizirane izlete,..). Trenutno je Hacker Paradise na 45-dnevnom boravku u Splitu s grupom od 30-ak sudionika, odakle je njih šestero stiglo na druženje u Zadar. Sara iz Italije, Kendra iz SAD-a, Karim iz Kuvajta, Nikolay iz Rusije, Tejashri iz Indije te Jeni iz Tajvana stigli su u Zadar gdje su s domaćim snagama, Kristinom i Simeonom razmijenili svoja iskustva rada na putovanjima.
A kako je to raditi i putovati tijekom višemjesečnog putovanja jugoistočnom Azijom s okupljenima su podijelili Kristina Alić i Simeon Bugarija iz zadarske tvrtke Aspekt, specijalizirane za razvoj web i mobilnih aplikacija te sustava za upravljanje. Razgovarali smo s njima o njihovom iskustvu kao i o daljnjim planovima.
- Kako ste se odlučili za odlazak na baš ove destinacije?
Zemlje jugoistočne Azije su nam oduvijek bile zanimljive, prvenstveno zbog svoje prekrasne prirode, bogate kulture i tople klime. Prilikom planiranja rute birali smo destinacije uz obalu i na otocima jer smo ljubitelji pješčanih plaža. No nisu samo plaže odlučivale o destinaciji, morali smo uskladiti i zahtjeve posla s našim željama.
Naše putovanje započelo je u Tajlandu, koji je jedna od najpopularnijih destinacija među digitalnim nomadima jer nudi sve što vam treba za posao i odmor. Ima prekrasne plaže i otoke, ukusnu hranu, odličan WiFI, coworking prostore i veliku zajednicu digitalnih nomada.
U Kambodžu smo išli isključivo zbog kompleksa hramova Angkor Wat, dok smo u Vijetnamu morali ostati malo duže zbog posla, jer smo znali kako na našoj sljedećoj destinaciji nećemo moći raditi zbog nedostatka interneta. Iako ne udovoljava zahtjevima našeg posla na našem popisu su se našli i Filipini. Zemlja savršenog tirkiznog mora, dugih bijelih pješčanih plaža i netaknute prirode.
Za kraj našeg putovanja odabrali smo Bali, koji nam je bio jako zanimljiv za posao. Posebice Dojo coworking koji je proglašen kao jedan od najboljih coworking prostora u Aziji.
- Koliko je trajalo Vaše planiranje putovanja?
Planiranje samog putovanja je trajalo 2-3 mjeseca, morali smo napraviti vize za sve države, provjeriti koji je najbolji način prijevoza između destinacija, izračunati okvirne troškove smještaja, itd… No mogli bi reći kako su pripreme započele i ranije, možda šest mjeseci prije jer je bilo potrebno pokrenuti vlastiti posao. Tako je nastao Aspekt – obrt za računalno programiranje.
- Kako je izgledao radni dan i komunikacija s klijentima?
Radni dan nam je izgledao slično kao kod kuće. Počeli bi raditi rano ujutro jer nam je cilj bio odraditi obaveze čim prije kako bi mogli iskoristiti ostatak dana za uživanje. Uglavnom smo radili u coworking prostorima, a znali smo u par navrata ponijeti laptope sa sobom na plažu i raditi u kafićima. U komunikaciji s klijentima nismo imali problema, uglavnom smo koristili e-mail i Skype. Zbog vremenske razlike su se sastanci nekada održavali u kasnim večernjim satima.
- Je li ovakav način rada i putovanja prilika za stvaranje novih poznanstva i profesionalni kontakti?
Tijekom našeg putovanja upoznali smo jako puno digitalnih nomada iz različitih krajeva svijeta i s različitim vještinama. Osim zanimanja koja se tipično povezuju za „remote“ poslove kao što su digitalni marketing, programiranje, web dizajn i slično, ljudi koje smo sretali na putu bave se i poslovima koje mi u Hrvatskoj vežemo isključivo za ured. Primjerice djevojka iz Kanade radila je kao agentica službe za korisnike za jednu kanadsku tvrtku. Posao je odrađivala u jutarnjim satima u Aziji što je zapravo noćna smjena u Kanadi i njena tvrtka je iznimno zadovoljna takvim načinom rada. Dapače, kada se ona vraćala kući u tvrtki je nastao mali problem jer nema više agenta koji putuju Azijom kako bi odraditi tu njihovu noćnu smjenu. Upoznali smo i Hrvata Mladena koji živi i vodi svoj karaoke bar već 3 godine na otoku Phu Quoc u Vijetnamu, s kojim smo proveli 2 tjedna i koji nam je puno pomogao da nam približi vijetnamsku kulturu i otkrije najbolja mjesta na otoku. Da sad ne duljimo, možemo reći kako je tu bilo zanimljivih ljudi s kojima smo ostali u kontaktu kako privatno tako i poslovno, a neke osobe koje smo upoznali u Tajlandu smo ponovno sreli u Bali-u.
- Novi planovi i destinacije?
Plan nam je vratiti se u Aziju te posjetiti neka mjesta ponovno malo duže, i bolje ih istražiti. Vjerojatno će to biti Tajland i Filipini.
- Vaš dojam života digitalnog nomada?
Život digitalnog nomada je jako dinamičan i zabavan ali nikako jednostavan. Česta selidba utječe na ritam rada što nikako nije dobro za posao. Stoga kako bi uskladili posao i putovanje potrebno je ostati na jednom mjestu minimalno mjesec dana. Dobro je što smo sada naučili sve te detalje pa nam sljedeći put neće biti problem.
{gallery}galerije/code-on-meetup-worktravel-zadrani-kristina-i-simeon-o-putovanju-i-radu-u-aziji{/gallery}Kako upravljati s kulturnim dobrom, a da istovremeno nije ugrožena njegova umjetnička i povijesna vrijednost, te da je ujedno ekonomski isplativ njegov rad? Odgovor na ovo pitanje bila je okosnica rasprave u sklopu panela održanog kao dio aktivnosti projekta RUINS.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Grad Zadar projektni su partneri u međunarodnom projektu „RUINS – Sustainable re-use, preservation and modern management of historical ruins in Central Europe – elaboration of integrated model and guidelines based on the synthesis of the best European experiences (Održiva prenamjena, očuvanje i moderno upravljanje povijesnim ruševinama u Središnjoj Europi – izrada integriranog modela i smjernica prema najboljim primjerima europske prakse)“, sufinanciranog iz Interreg Programa Središnja Europa 2014.–2020. Osim zaštite i kulturne valorizacije crkvica svete Stošije na Puntamiki, projektne aktivnosti obuhvaćaju i tri panel rasprave. Druga u nizu, na temu modernog upravljanja srednjovjekovnim ruševinama, održana je u petak, 27. rujna 2018. godine u Multimedijalnoj dvorani Muzeja antičkog stakla u Zadru. U zanimljivoj i dinamičnoj raspravi sudjelovali su Marko Meštrov, ravnatelj Agencije Han Vrana te stručnjaci s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić i dr. sc. Tomislav Klarin.
Projekt Ruins, okupljenima je prezentirala Nika Cohen iz ZADRE NOVE, pojasnila je kako će ishod rasprave na panelu, kao i njeni zaključci, biti uvršteni u smjernice Transnacionalnog modela zaštite, ponovne upotrebe i modernog upravljanja srednjovjekovnim ruševinama, a što je glavni rezultat ovog projekta.
A zajednički stav okupljenih je bio kako je za održivost kulturnog dobra, uz povijesnu valorizaciju, nužno njegovo obogaćivanje dodatnim sadržajima kako bi bio ekonomski samodostatan. Puno o tome zna panelist Meštrov, koji taj posao obavlja svakodnevno upravljajući obnovljenim Maškovića hanom koji danas uz hotelski smještaj, nudi posjetiteljima dodatne sadržaje kao što su muzej, otvoreni restorana, lokacija za organiziranje različitih događanja.
Teoretski pristup problematici, ali i inozemne primjere dobre prakse pružili su znanstvenici sa Sveučilišta, istaknuvši kako svako kulturno dobro uz njegovu neupitnu važnost u umjetničkom i povijesnom smislu ima i svoj životni ciklus kao svaki proizvod na tržištu. Ali faza zastarijevanja može se zaustaviti održavanjem ili pak revitalizacijom koji vode do njegove obnove.
I ovog puta su izlaganje i raspravu s posebnim interesom pratili okupljeni stanovnici Puntamike koji se aktivno zalažu za očuvanje svoje baštine, ali i predstavnici Grada Zadra, profesori sa zadarskog sveučilišta i predstavnici relevantnih institucija.
Problematika i izazov upravljanja srednjovjekovnom baštinom nije samo otvoreno pitanje u Hrvatskoj, nego mnogo šire pa projektom RUINS partneri iz šest europskih zemalja – Poljske, Češke, Italije, Slovenije, Slovačke i Hrvatske žele „udahnuti život“ srednjovjekovnim ruševinama kroz moderno upravljanje i dodjeljivanje suvremenih, društveno korisnih funkcija, uz očuvanje njihove povijesne vrijednosti. U sklopu projekta odabrano je i pet pilot lokacija, te je među njima i jedinstveni objekt sa zadarske Puntamike, te je ova crkvica na prethodnoj panel raspravi nazvana „skrivenim biserom“.
{gallery}galerije/druga-panel-rasprava-u-sklopu-projekta-ruins-obogacivanje-kulturne-imovine-vodi-do-ekonomske-odrzivosti{/gallery}
U Zadru je proteklog tjedna održan Tjedan mobilnosti, inicijativa koja potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava te poziva ljude da iskušaju alternative vožnji automobilom.
U sklopu zadarskog Tjedna mobilnosti koji je održan pod sloganom „Zadar đira i kombinira“ Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA promovirala je svoja četiri projekta koja se bave temom održive mobilnosti na širem zadarskom području.
Tijekom dvodnevne manifestacije koja je za cilj imala promjenu svijesti građana koje se željelo motivirati na korištenje javnog prijevoza te učestaliji odlazak na posao, fakultet, u školu ili kupovinu biciklom ili pješice stanovnici grada Zadra upoznali su se s projektnim aktivnostima svih četiriju projekata s područja mobilnosti ukupne vrijednosti 7.318.362,38 EUR.
Projekt SMART COMMUTING ukupne vrijednosti 1.555.337,00 EUR s provedbom je započeo u lipnju 2017. godine. Unutar projekta predviđena je pilot aktivnost izrade detaljne studije i strategije usklađivanja linija autobusnog i brodskog prijevoza uz uvođenje integriranih karata za obje vrste prijevoza.
Projekt SMILE – FirSt and last Mile Inter-modal mobiLity in congested urban arEas of Adrion Region ukupne vrijednosti 1.290.415,45 EUR s provedbom je započeo u siječnju 2018. godine, a unutar projekta predviđena je pilot aktivnost implementacije IT rješenja usmjerenih postizanju višeg stupnja održivosti urbane mobilnosti.
Projekt CHESTNUT – CompreHensive Elaboration of Strategic plaNs for sustainable Urban Transport ukupne vrijednosti 2.004.272,18 EUR s provedbom je započeo u prosincu 2016. godine. Unutar projekta predviđena je pilot aktivnost nabavke 30 bicikala i dvije bike-sharing platforme koje će građanima pružiti dodatne mogućnosti korištenja alternativnih metoda prijevoza.
Projekt MOBILITAS – MOBility for nearLy-zero CO2 in medITerranean tourism destinAtionS ukupne vrijednosti 2.468.337,75 EUR s provedbom je započeo u studenom 2016. godine. Pilot aktivnost projekta bazirat će se na postavljanju parkirnih senzora na odabranoj lokaciji u gradu Zadru, uz izradu pripadajuće mobilne i računalne aplikacije koja će građane grada Zadra i okolice, kao i njihove goste, upoznavati s brojem slobodnih parkirnih mjesta.
U sklopu dvodnevne manifestacije valja posebno naglasiti zanimljivu i konstruktivnu panel raspravu pod nazivom „Perspektive i održivost prometnog modela Zadra“ održanu u Kneževoj palači na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz područja prometa, urbanizma i zaštite okoliša: dr. sc. Una Vidović, Ivan Šimić, dipl. ing., dr. sc Dino Županović, Atana Grbić i Pero Marušić, dipl. ing. arh., a u koju su se uključili i okupljeni građani s ciljem zajedničkog rješenja prometnih specifičnosti na širem prostoru grada Zadra.
Više informacija o Tjednu mobilnosti možete pronaći na poveznici, kao i na Facebook stranici manifestacije.
Ovaj vikend počinje „Čikola Adventure Week“, drugo avanturističko događanje u sklopu projekta Adriatic Canyoning unutar kojeg će se na širem prostoru grada Drniša, uključujući i rijeku Čikolu i planinu Promina, od 28. do 30. rujna odvijati brojne aktivnosti koje za cilj imaju promociju aktivnog turizma u unutrašnjosti Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Vikend pun uzbuđenja začinjen autohtonim mirisima i okusima Dalmatinske Zagore započet će u petak 28. rujna. Prvi je dan rezerviran za protokolarni dio i predavanja vezana uz turističku valorizaciju prirodne baštine i aktivni turizam u drniškom kraju, te će se u prostorima Grada Drniša održati sastanci Projektnog tima i Upravljačkog odbora projekta, dok su u subotu na rasporedu avanturističke aktivnosti u kanjonu rijeke Čikole gdje će sudionici birati između adrenalinske i relax verzije, odnosno između sudjelovanja na zahtjevnoj kanjoning turi koja uključuje četverosatno pješačenje i tehničko penjanje s profesionalnom opremom uz pratnju iskusnih i licenciranih vodiča i opuštenije opcije razgledavanja i pješačenja atraktivnim rutama uz jednu od najljepših dalmatinskih rijeka. Tura uključuje obilazak izvora rijeke Čikole, samoga kanjona te dva vidikovca od kojih se posebno ističe onaj na Ključici.
Najodvažniji među sudionicima mogu isprobati jedinstveni zip-line s kojeg se pruža vrhunski pogled na kanjon rijeke Čikole. Ukupna trasa zip-linea sastoji se od tri linije ukupne duljine 1,2 kilometra na visini između 500 i 200 metara, a maksimalna brzina koja se može dosegnuti iznosi čak 70 km/h.
Nakon avanturističkog jutarnjeg programa na rasporedu je predavanje o mogućnostima održivog korištenja prirodnih vrijednosti kanjona Čikole nakon čega će posjetitelji uživati u razgledavanju etno-sela Dalmati na primjeru kojeg će se educirati o kreiranju uspješnog turističkog proizvoda temeljenog na zaštićenim prirodnim i kulturnim vrijednostima.
U nedjelju ujutro održat će se biciklistička utrka zanimljivim stazama planine Promine s kojih se pruža pogled na rijeke Čikolu i Krku te na Petrovo polje. Utrka je fokusirana na rekreativne brdske bicikliste koji se žele zabaviti, doživjeti nova iskustva i upoznati s potencijalima avanturističkog turizma Dalmatinske Zagore.
Za one najzahtjevnije pripremljena su i dva izazova. Prvi dužine „samo“ 30 kilometara po planinskim kozjim stazicama, drugi dužine punih 75 kilometara koji vodi preko 1149 metara visokog vrha Promine i natrag u Drniš.
Valja istaknuti da je samo biciklistička utrka otvorena i za širu javnost te se na njoj očekuje stotinjak natjecatelja.
Paralelno s navedenim projektnim aktivnostima održat će se i FAMiliarization tura kojoj je cilj upoznati predstavnike medija, aktere iz turističkog sektora i ljubitelje adrenalina s projektnim aktivnostima i velikim potencijalom unutrašnjosti jadranske regije koja svojim geografskim i kulturnim posebnostima savršeno nadopunjuje priobalne prostore.
Projekt Adriatic Canyoning, ukupne vrijednosti 1.878.964,40 EUR, financiran je iz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014. – 2020., a u svojoj srži ima promicanje razvoja aktivnog turizma i razvoj turističke infrastrukture u unutrašnjosti triju država s ciljem pozicioniranja na turističkom tržištu kao prepoznatljivih destinacija s atraktivnim turističkim sadržajima usmjerenim ljudima željnim aktivnog i adrenalinskog odmora.
Dodatne informacije o projektu Adriatic Canyoning možete pronaći na poveznici, kao i na Facebook i Instagram stranicama projekta.
My Smart City – naziv je to IT konferencije i hackathona koji će održati u Zadru od 11. do 13. listopada 2018. godine. Program trodnevnog događanja predstavljen je danas u prostoru Code Hub-a Zadar. Naime, i uređenje tog prostora i održavanje ove manifestacije dio su projekta CODE koji se provodi unutar programa Interreg prekogranična suradnja Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora 2014-2020, a u kojem Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Grad Zadar sudjeluju kao partneri.
Konferencija i hackathon My Smart City, koji će imati međunarodni karakter, održat će se u Kazalištu lutaka Zadar. Ovo događanje okuplja natjecatelje i partnere iz više zemalja i gradove projektne partnere: Mostar, Nikšić, Tuzlu i Zadar. Organizatori događanja su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Grad Zadar te lokalne IT snage.
Moderator konferencije Lovro Valčić, IT stručnjak specijaliziran za razvoj uređaja za istraživanje polarnih područja, konferenciju je najavio kao pravu malu IT revoluciju. Pojasnio je kako je cilj konferencije povezati IT poduzetnike iz susjednih zemalja te ukazati na konkretna pametna rješenja koja se implementiraju u europskim gradovima u svrhu podizanja kvalitete života u gradovima.
Tijekom ovog događanja, uz brojne zanimljivosti i druženja, mogu se očekivati zanimljive rasprave o temama od značaja za pozicioniranje i razvoj Zadra u pravcu razvoja novih tehnologija, digitalizacije i inovacija, odnosno svega onoga što danas čini “pametni grad”.
Trodnevni program uključuje 24-satno hackathon natjecanje čiji je cilj dobiti potencijalna rješenja i njihovu kasniju primjenu za neke od definiranih gradskih problema. Sudjelovati mogu i amateri i profesionalci. Codelab radionice, koje će se održati paralelno s hackathon natjecanjem, imat će edukativni karakter te će dati priliku svim zainteresiranima, bili oni napredni ili početnici, da nauče nešto novo iz područja programiranja.
Podršku My Smart City hackathonu i konferenciju pružili su i zadarski IT poduzetnici, uz želju da postanu tradicija.
“Sudjelovanje na konferenciji, upoznavanje i druženje s drugim sudionicima odlična su prilika za proširenje suradnje unutar struke, na čemu već niz godina radimo kroz udrugu ZadarDevelopersHub” – istaknula je u svoje ime, ali i ime svojih kolega, Alenka Bopsić, vlasnica softverske tvrtke Digitali.
Najavljeno je i kako će konferenciji doprinijeti i “zadarska dica” koja svoje karijere grade u prestižnim međunarodnim softverskim kompanijama kao što su Microsoft, IBM i Amazon. Svima njima zajednička je želja da njihov grad postane okruženje pogodno za razvoj IT sektora.
Konferencija je namijenjena svima onima koji žele saznati više o primjerima dobre prakse gradova – poput smart city Budimpešte, zatim načinima na koji jedan od globalnih lidera – Amazon potiče inovacije, ispričanih iz iskustva Zadranina i programera Marina Mamića, ujedno predstavnika Amazona u Munchenu. O nezaobilaznom konceptu “Internet of things” (IoT) govorit će Ante Medić, i to kroz hipotetski scenarij u kojem je grad premrežen senzorima koji povećavaju kvalitetu života i daju bolji uvid u obrasce ponašanja samog grada. Zanimljive prezentacije konferencije bit će upotpunjene panelima s predstavnicima lokalne IT zajednice na kojima će se predstaviti zadarski lokalni potencijali i raspravljati o mogućnostima koje grad Zadar ima za razvoj IT-a i općenito digitalizacije javnih usluga.
„Prijavite se, ponesite osobnu iskaznicu, laptop, dobro raspoloženje i vidimo se na hackathonu i konferenciji.“ – pozvali su organizatori, a pozivu se pridružio i Stipe Stagličić pobjednik Google I/O Extended prvog hackathona održanog u Zadru 2017. godine.
„Vjerujem kako će cijela IT zajednica profitirati ovim događanjem, te da će se na hackathonu razviti inovativna rješenja od kojih će korist imati šira zajednica.“ – zaključio je Stagličić.
Raspored konferencije i detalji o hackathonu s uputama za prijavu mogu se pronaći za službenoj internetskoj stranici događanja: https://www.mysmartcityzadar.com/.
{gallery}galerije/zadar-domacin-my-smart-city-it-konferencije-i-hackathona{/gallery}
U organizaciji Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE i Grada Zadra od 16. do 22. rujna obilježava se u Zadru Europski tjedan mobilnosti.
Središnje obilježavanje Tjedna mobilnosti u Zadru uz moto “Zadar đira i kombinira” bit će u petak 21. i subotu 22. rujna 2018., te sudionike očekuju nagradne igre, panel diskusije, igre za najmlađe, izložbe i razne druge aktivnosti s ciljem animacije građana.
Ova europska inicijativa potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava i poziva ljude da iskušaju alternative vožnje automobilom. Osnovni dugoročni cilj EU-a je nekorištenje automobila koji koriste konvencionalna goriva do 2050. godine.
Poseban naglasak inicijative “Zadar đira i kombinira” u sklopu Tjedna mobilnosti, stavljen je na promociju javnog prijevoza, biciklizma i šetanja. Promjenama navika i načina kojima svakodnevno idemo na posao ili u kupovinu, školu ili na fakultet, možemo značajno doprinijeti smanjenju gužvi, zdravijem življenju i poboljšanju ukupne kvalitete života u gradu.
Program Tjedna mobilnosti u Zadru možete preuzeti na poveznici: shorturl.at/dmzP6
Aktivnosti pratite i na službenoj Facebook stranici – Europski tjedan mobilnosti – Zadar
Krajem idućeg tjedna održava se „Čikola Adventure Week“, drugo avanturističko događanje u sklopu projekta Adriatic Canyoning. Na širem prostoru grada Drniša, uključujući i rijeku Čikolu i planinu Promina, od 28. do 30. rujna odvijat će se brojne aktivnosti koje za cilj imaju promociju aktivnog turizma u unutrašnjosti Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Vikend pun uzbuđenja začinjen autohtonim mirisima i okusima Dalmatinske Zagore započet će u petak 28. rujna u 12 sati smještajem u drniškom hotelu Park. Prvi je dan rezerviran za svečani i protokolarni dio te će nakon pozdravnog govora gradonačelnika Grada Drniša Josipa Begonje svi sudionici imati priliku sudjelovati na predavanjima vezanim za aktivni turizam u drniškom kraju nakon čega će se zaputiti prema predivnom Roškom slapu gdje je organizirana večera.
U subotu su na rasporedu avanturističke aktivnosti u kanjonu rijeke Čikole. Sudionici mogu birati između adrenalinske i relax verzije, odnosno između sudjelovanja na zahtjevnoj kanjoning turi koja uključuje četverosatno pješačenje i tehničko penjanje s profesionalnom opremom uz pratnju iskusnih i licenciranih vodiča i opuštenije opcije razgledavanja i pješačenja atraktivnim rutama uz jednu od najljepših dalmatinskih rijeka. Tura uključuje obilazak izvora rijeke Čikole, samoga kanjona te dva vidikovca od kojih se posebno ističe onaj na Ključici.
Najodvažniji među sudionicima mogu isprobati jedinstveni zip-line s kojeg se pruža vrhunski pogled na kanjon rijeke Čikole. Ukupna trasa zip-linea sastoji se od tri linije ukupne duljine 1,2 kilometra na visini između 500 i 200 metara, a maksimalna brzina koja se može dosegnuti iznosi čak 70 km/h.
Nakon avanturističkog jutarnjeg programa na rasporedu je predavanje o mogućnostima održivog korištenja prirodnih vrijednosti kanjona Čikole nakon čega će posjetitelji uživati u razgledavanju etno-sela Dalmati gdje će degustirati nadaleko poznati Drniški pršut i ručati delicije Dalmatinske Zagore.
Prije povratka u Drniš na dnevnom redu je prezentacija vezana za kreiranje uspješnog turističkog proizvoda, a nakon večere u vinariji Vizulin organizirana je zabava na otvorenom uz živu rad u glazbu i DJ-a.
U nedjelju ujutro održat će se biciklistička utrka zanimljivim stazama planine Promine s kojih se pruža pogled na rijeke Čikolu i Krku te na Petrovo polje. Utrka je fokusirana na rekreativne brdske bicikliste koji se žele zabaviti te doživjeti nova iskustva, dok su onim najzahtjevnijim ponuđena dva izazova.
Nakon uspješnog završetka utrke sudionicima je osiguran ručak uz zajedničko druženje nakon čega se kreće natrag prema Zadru.
Ključno je naglasiti da svi sudionici moraju odabrati između ponuđenih aktivnosti sukladno svojim interesima, željama i mogućnostima, a na organizatorima je da misle o svemu ostalom i da im osiguraju nezaboravno iskustvo.
Projekt Adriatic Canyoning, ukupne vrijednosti 1.878.964,40 EUR, financiran je iz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014. – 2020., a u svojoj srži ima promicanje razvoja aktivnog turizma i razvoj turističke infrastrukture u unutrašnjosti triju država s ciljem pozicioniranja na turističkom tržištu kao prepoznatljivih destinacija s atraktivnim turističkim sadržajima usmjerenim ljudima željnim aktivnog i adrenalinskog odmora.
Svoje prijave možete podnijeti isključivo putem maila na paulo.saric@zadra.hr, na obrascu u poveznici, zaključno do četvrtka 20. rujna 2018. Napominjemo kako je broj ograničen na pet sudionika, stoga Vas pozivamo da svoju prijavu podnesete u što kraćem roku.
Dodatne informacije o projektu Adriatic Canyoning možete pronaći na poveznici, kao i na Facebook i Instagram stranicama projekta.
Krajem rujna na širem prostoru rijeke Čikole i planine Promina u sklopu projekta Adriatic Canyoning održava se „Čikola Adventure Week“, sportsko-turistička manifestacija koja za cilj ima poticanje razvoja aktivnog turizma u na prostoru unutrašnjosti Dalmacije.
U sklopu „Čikola Adventure Weeka“ od 28. do 30. rujna predviđene su brojne sportske aktivnosti u koje spadaju kanjoning ture, zip line avanture, a posebno se ističe ‘Krka Trophy’, biciklistička utrka koja će se održati na širem prostoru grada Drniša i po obroncima Promine.
‘Krka Trophy’ maraton kreće i završava u Drnišu, a natjecateljima će biti ponuđene četiri staze s pet linija dužine od 25 do 70 kilometara s usponima između 255 i 1.600 metara.
Čitav program „Čikola Adventure Weeka“ odvija se u sklopu projekta Adriatic Canyoning financiranog iz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta koji je s provedbom započeo 1. srpnja 2017. i trajat će zaključno do 31. prosinca 2019. godine iznosi 1.878.964,40 EUR od čega je sufinancirano 85 posto sredstava.
Projektom se želi potaknuti razvoj aktivnog turizma na odabranim lokacijama u zemljama partnerima koje će uređenjem male turističke infrastrukture postati prepoznatljive kao outdoor odredišta te će nadopuniti turističku ponudu jadranske obale, ali se i sama pozicionirati na tržištu kao prepoznatljiva središta s novim atraktivnim turističkim sadržajima usmjerenim ciljanim skupinama željnim aktivnog i adrenalinskog odmora.
U sklopu trodnevnog događaja svim sudionicima osigurana su dva noćenja u Hotelu Park u Drnišu, obroci, transferi do natjecateljskih lokacija, sva oprema potrebna za sudjelovanje (bicikli, kacige i sl.), kao i prikladne aktivnosti te posjete bliskim lokacijama. Stoga pozivamo sve ljubitelje adrenalinskog sporta koji žele upoznati blagodati i ljepote Dalmatinske Zagore da se prijave za sudjelovanje na projektnoj aktivnosti.
Svoje prijave možete podnijeti isključivo putem maila na paulo.saric@zadra.hr, na obrascu u poveznici, zaključno do četvrtka 20. rujna 2018. Napominjemo kako je broj ograničen na pet sudionika, stoga Vas pozivamo da svoju prijavu podnesete u što kraćem roku.
Dodatne informacije o projektu Adriatic Canyoning možete pronaći na poveznici, kao i na Facebook i Instagram stranicama projekta.
