Europski strukturni i investicijski fondovi uključuju Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF). U novom vodiču objavljenom od strane Europske komisije namijenjenom korisnicima Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) te pripadajućih EU instrumenata, navedene su smjernice za učinkovit pristup i korištenje ovih fondova te korištenje komplementarnosti sa drugim EU instrumentima. Korištenjem vodiča, potencijalni će korisnici na jednostavan način doći do svih relevantnih podataka, dokumenata i web stranica koje su im potrebne za korištenje prethodno spomenutih fondova. Pojam korisnika obuhvaća široku skupinu javnosti, od malih i srednjih do velikih poduzeća, nevladinih tijela, organizacija civilnog društva, pa sve do studenata, znanstvenika, poljoprivrednika i ribara. Više o mogućnostima ovih fondova saznajte u vodiču Europske komisije.
Referenca:
EACEA 18/2014
Datum objave:
27.11.2014.
Datum završetka natječaja:
05.02.2015.
Status:
Tip sredstava:
Program:
Sektor:
Budžet:
12.000.000,00 €
Kratak opis natječaja:
Natječaj je otvoren s ciljem povećanja kapaciteta audiovizualnih subjekata za razvijanje europskih audiovizualnih djela s potencijalom kruženja u Uniji i šire te poticanje europskih i međunarodnih koprodukcija, uključujući s pružateljima televizijskih usluga.
Potprogram MEDIA pruža potporu za:
- Razvoj europskih audiovizualnih djela, posebno filmskih i televizijskih djela kao što su igrani, dokumentarni, dječji i animirani filmovi te interaktivnih djela poput videoigara i multimedije s većim potencijalom prekograničnog kruženja
- Aktivnosti kojima je cilj poduprijeti europska društva za audiovizualnu produkciju, posebno neovisna produkcijska društva, u svrhu olakšavanja europskih i međunarodnih koprodukcija audiovizualnih djela, uključujući televizijska djela
Prihvatljivi prijavitelji:
Natječaj je namijenjen svim europskim društvima čije aktivnosti pridonose ostvarenju prethodno navedenih ciljeva te osobito neovisnim pravno utemeljenim produkcijskim društvima s dokazanim iskustvom.
Prihvatljive aktivnosti:
Prihvatljive su razvojne aktivnosti za sljedeća audiovizualna djela:
- Dugometražne filmove, animacije i kreativne dokumentarne filmove trajanja najmanje 60 minuta namijenjene ponajprije za prikazivanje u kinima
- Dramske filmove (koji se sastoje od jedne ili više epizoda) ukupnog trajanja najmanje 90 minuta, animacije (koje se sastoje od jedne ili više epizoda) ukupnog trajanja najmanje 24 minute te kreativne dokumentarne filmove (koji se sastoje od jedne ili više epizoda) ukupnog trajanja najmanje 50 minuta namijenjene ponajprije za televizijsko prikazivanje ili uporabu na digitalnoj platformi
- Projekte igranih filmova ukupnog trajanja najmanje 90 minuta, animacije ukupnog trajanja ili korisničkog iskustva najmanje 24 minute i kreativne dokumentarne filmove ukupnog trajanja ili korisničkog iskustva najmanje 50 minuta namijenjene ponajprije za uporabu na digitalnoj platformi
Iznos sufinanciranja:
Maksimalni financijski doprinos koji može biti dodijeljen iznosi između 70.000 i 200.000 eura.
Stopa sufinanciranja:
Maksimalan iznos sufinanciranja je 50% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
Dokumenti:
| ATTACHMENT | SIZE |
|---|---|
 |
6.22 MB |
Na sastanku ministara kulture zemalja Europske unije koji je održan ovog tjedna u Bruxellesu, dogovoren je novi plan rada za područje kulture u razdoblju od 2015. do 2018. godine, te su definirani prioriteti za europsku suradnju u kulturnoj politici. Temeljem plana namjeravaju se riješiti ključni izazovi s kojima se suočavaju kulturne organizacije te mala i srednja poduzeća u kreativnom sektoru na nacionalnoj i EU razini u kontekstu globalizacije i digitalizacije. Četverogodišnji plan temelji se na Europskoj agendi za kulturu te utvrđuje prioritete za promicanje pristupa kulturi i razvoju publike. Plan je usredotočen na pitanja kao što su upravljanje europskom kulturnom baštinom, poticanje kreativnosti i inovativnosti u kulturnim i kreativnim djelatnostima te podizanje značaja kulture u vanjskim odnosima Europske unije.
Temeljem plana provesti će se oko 20 konkretnih projekata u sljedećim područjima:
- Pristupačna i uključiva kultura
- Kulturna baština
- Kulturni i kreativni sektor: kreativna ekonomija i inovacije
- Promicanje kulturne raznolikosti, kultura u vanjskim odnosima EU i mobilnost
Konačna verzija plana u digitalnom obliku još nije dostupna.
Program WISE (Women Innovators for Social Business in Europe) ima za cilj osnaživanje, podršku i edukaciju 60 žena iz Grčke, Hrvatske i Španjolske koje žele postići društveni učinak kroz svoju ideju, projekt, tvrtku ili društveno poduzeće ili to već rade. Proces učenja je u trajanju od 6 mjeseci, a polaznice će kroz online i offline sadržaj imati priliku razviti vještine ključne za bavljenje društvenim inovacijama i na taj način pomoći im identificirati potrebne korake kako bi svoja nastojanja i ideje zaista i ostvarile. Također, imati će priliku i osmisliti svoju ideju za društvenu inovaciju i osvijestiti svoju ulogu u društvenim promjenama kao dio mreže pojedinaca koje dijele slična nastojanja.
Konkretno, WISE program raditi će na poboljšanju znanja, vještina i poticanja sudionica da bi se mogle postići sljedeće aktivnosti:
- uzimanje inicijative i proaktivnosti u rješavanju problema
- pojašnjavanje svoje namjere
- donošenje ideja i kako ju realizirati
- stvarati strukture koje mogu dovesti do akcija
- biti svjesne prirode i glavnih aktera u poduzetništvu ekosustava
- privlačenje upravljanja resursima u cjelini
- postizanje učinkovite komunikacije u poslovnom okruženju
Rok prijave na natječaj je 18. prosinac 2014. godine, a za polaznice je program besplatan. Program se izvodi na engleskom jeziku.
S ciljem ubrzanja procesa povlačenja novaca iz EU fondova, Vlada Republike Hrvatske pokreće novi fond koji će već u sljedećoj godini raspolagati sa 150 do 170 milijuna kuna. Novi bi fond trebao biti jedan od okidača novog investicijskog ciklusa u sljedećoj godini. U Vladi pritom ističu kako je za projekte koji će se u sljedećoj godini sufinancirati iz blagajne EU-a u prijedlogu proračuna na stranu stavljeno 7,1 milijardu kuna iz sredstava EU, čemu još valja pribrojiti oko 700 milijuna kuna iz domaćih izvora. Novi Fond za sufinanciranje EU projekata puniti će se prihodima od poreza na dohodak. Naime, 1,5% ukupno ubranih sredstava od tog poreza trebalo bi se slijevati u njega, pa u Vladi očekuju da će on u sljedećoj godini raspolagati s najmanje 150, a možda i sa 170 milijuna kuna.
Svrha novog “fonda spasa” biti će da omogući financiranje domaće komponente u projektima jedinica regionalne i lokalne samouprave, a koja iznosi između 15 i 25% ukupne vrijednosti projekta s EU oznakom (u nekim slučajevima i više). Naime, upravo se problem domaće komponente kod mnogih od tih projekata pokazao teško premostivom preprekom s obzirom na to da brojne županije, gradovi i općine taj novac – jednostavno nemaju. Novim fondom projekti EU više na tome ne bi trebali zapinjati. Njime bi se trebalo pogurati i rješavanje ostalih problema na kojima zapinju projekti, poput žalbi u javnim nabavama ili problema s kojima se suočavaju građevinske tvrtke.
Onim najsiromašnijim jedinicama lokalne samouprave, svrstanim u kategoriju potpomognutih područja, na raspolaganju će u sljedećoj godini stajati još i dodatnih 30 milijuna kuna iz posebnog fonda, koje je već osnovalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fonodva EU. Taj se novac, neće koristiti samo za sufinanciranje, nego i za pripremu projektne dokumentacije, pa će te jedinice praktično bez vlastitih ulaganja moći realizirati projekte koje financijski podupire EU. U praksi, to znači da bi se većina projekata na lokalnoj i regionalnoj razini, sufinanciranih novcem EU, od sljedeće godine trebala realizirati s malim ili gotovo nikakvim ulaganjima gradova, općina i županija. Ovo je prilika za brojne lokalne jedinice da krenu u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture, posebice prometnica, kao i u uređenje parkova i naselja, ali i gradnju turističkih objekata.
Program URBACT III financiran je od strane Europske unije, a usmjeren je na razvoj inovativnih, održivih i uključivih gradova. Trenutno je u trećoj fazi, a prva faza je počela još 2002. godine, dok bi posljednja faza trebala biti gotova 2020. godine. Ono što je vjerojatno najvažnije istaknuti jest kako URBACT III promiče integrirani održivi razvoj gradova. Program funkcionira na način da povezuje europske gradove i to tako da minimalno tri grada izrade strategiju za tekuće probleme, prijave se na natječaj i ostvare mogućnost dobivanja EU sredstava. Na jučer održanoj konferenciji o ovom programu, istaknuto je kako su gradovi pokretači razvoja i to trebaju ostati i u budućnosti. Tematski ciljevi URBACT-a su trostruki; pametan rast u smislu tehnoloških razvoja i inovacija, održiv rast u smislu zaštite okoliša i učinkovitih resursa te uključiv rast u smislu promicanje zapošljavanja i podršku mobilnosti radnih snaga. Ukupni proračun URBACT-a financiran je većinskim dijelom iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a drugi izvori financiranja su nacionalni doprinosi.
Europska komisija trebala bi do kraja godine odobriti URBACT III, a u veljači počinju natječaji. Hrvatskoj bi na raspolaganju bilo oko 100 milijuna eura, a budući da je Hrvatska članica EU-a, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja postaje partner i nositelj svih programa iz URBACT-a. Hrvatska će ova sredstva moći iskoristiti u iduće dvije godine.
Više o programu na: http://urbact.eu/en/about-urbact/urbact-2014-2020/
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavit će od 28. studenoga do 19. prosinca mjere za poticanje zapošljavanja mladih u 11 gradova diljem Hrvatske, a zainteresirani poslodavci i nezaposlene osobe na tim predstavljanjima moći će saznati novosti vezane uz mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade. Na događanjima će svi zainteresirani dobiti informacije o fiskalnim olakšicama koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapošljavanja mladih osoba, a bit će predstavljena i nova Internet stranica namijenjena ostvarivanju postavljanih ciljeva. Internet stranica Garancije za mlade bit će središnji informativni portal na kojem će poslodavci i mlade osobe moći brzo pristupiti svim informacijama vezanim uz mogućnosti obrazovanja, rada i zapošljavanja i saznati o ostalim mogućnostima podrške koja im je dostupna prilikom odabira karijere ili ulaska na tržište rada.
Raspored događanja:
- Zagreb – 28. studenoga 2014. u 11:00 sati – Hrvatska udruga poslodavca, Radnička cesta 52, 1. kat
- Varaždin – 01. prosinca 2014. u 10:00 sati – Županijska komora Varaždin, P. Preradovića 17/II
- Pula – 03. prosinca 2014. u 11:30 sati – Županijska komora Pula, Carrarina 5
- Rijeka – 03. prosinca 2014. u 15:00 sati – Županijska komora Rijeka, Bulevar oslobođenja 23
- Dubrovnik – 05. prosinca 2014. u 10:00 sati – Hotel Adria, Radnička 46
- Osijek – 09. prosinca 2014. u 10:00 sati – Županijska komora Osijek, Europske avenije 13
- Slavonski brod – 09. prosinca 2014. u 14:00 sati – Županijska komora Slavonski Brod, Matije Mesića 9
- Zadar – 16. prosinca 2014. u 10:00 sati – Županijska komora Zadar, Špire Brusine 16
- Gospić – 16. prosinca 2014. u 14:00 sati – Kulturno informativni centar Gospić, Budačka 12
- Split – 19. prosinca 2014. u 10:00 sati – Županijska komora Split, Ante Trumbića 4
- Šibenik – 19. prosinca 2014. u 14:00 sati – Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“, Poljana M.Tita 6
Za sudjelovanje na događaju možete se prijaviti na linku:https://docs.google.com/forms/d/1RgcQorlpFP4ayS3BiXl8AVMdBAEW2y0qxK41MAy…
Konferencija pod nazivom “Gradimo Europu kroz županije, gradove i općine” u organizaciji Odbora regija EU te u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Udrugom gradova, Udrugom općina i uz podršku Vlade RH, održana je jučer u Zagrebu. Uz brojne predstavnike lokalne samouprave i predstavnike Europske komisije, na konferenciji su prisustvovali Branko Baričević (voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj), Tomislav Tolušić (predsjednik Hrvatske zajednice županija), Željko Turk (predsjednik Udruge gradova), Đuro Bukvić (predsjednik Udruge općina) te Vojko Obernsel (voditelj hrvatske delegacije u Odboru regija).
Glavna tema konferencije bile su mogućnosti i prepreke korištenja strukturnih fondova za županije, gradove i općine u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Po prvi puta je predstavljen i operativno-razvojni programi namijenjen razvoju jedinica lokalne i regionalne samouprave kao ključnim faktorima u korištenju EU fondova, otvaranju novih radnih mjesta i oživljavanju te razvitku domaćeg gospodarstva. Sudionici konferencije zaključili su kako je povlačenje sredstava iz fondova Europske unije te realizacija EU projekata nemoguća bez potpunog uključivanja i sudjelovanja županija, gradova i općina. U posljednjih u osam godina hrvatske županije provele oko 1300 projekata kao što je izgradnja igrališta, opremanje učionica, obnova škola, pa sve do višemilijunskih projekata kao što su izgradnja tvornica, farmi, inkubatora, kanalizacije i prometnica.
Konferencija je održana samo nekoliko tjedana nakon što je Europska komisija usvojila Partnerski sporazum sa Hrvatskom o područjima financiranja strukturnim i investicijskim fondovima u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Također, konferencija je nastavak decentraliziranih aktivnosti koje Odbor regija EU provodi diljem Europe pod nazivom „Dijalog građana/ Europa u mojoj regiji“. Radi se o inicijativi koja okuplja građane, lokalne i regionalne političare, aktere iz gospodarstva i civilnog društva, kao i europske političare, kako bi se europske aktivnosti u nekom gradu ili regiji učinile vidljivijima.
Prezentacije sa konferencije možete preuzeti na linkovima:
Iznos od 80 milijuna eura sufinanciran od strane Europske unije bit će stavljen na raspolaganje u veljači 2015. godine javnim i privatnim organizacijama koje žele surađivati preko granica u području inovacija, strategija u vezi s niskom razinom emisije CO2, prirodnih i kulturnih resursa ili prometa. Navedenu odluku donijelo je devet država članica Programa Interreg SREDIŠNJA EUROPA na sastanku upravljačke skupine održanom u Bruxellesu, 14. studenog 2014.
Datum raspisivanja prvog poziva za dostavu projektnih prijedloga ostaje indikativan do službenog odobrenja programa od strane Europske komisije.
Interreg SREDIŠNJA EUROPA je program kohezijske politike Europske unije, kojim upravlja Grad Beč. Od 2007. godine program potiče transnacionalnu suradnju između regija devet država središnje Europe. U razdoblju između 2014. i 2020. godine, SREDIŠNJA EUROPA će biti u mogućnosti sufinancirati nove projekte s ukupnim budžetom od 231 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Predstavljanjem više od 99% poslovanja Europske unije i osiguravanjem dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru, mala i srednja poduzeća s pravom se nazivaju okosnicom europskog gospodarstva. Međutim, stvari nisu nimalo jednostavne, stoga je Europska komisija pokrenula program COSME kako bi se olakšao njihov pristup financiranju i tržištima te kako bi ojačao njihov poduzetnički duh. Program se zalaže za konkurentnost malih i srednjih poduzeća te raspolaže sa 2,3 milijarde eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Od ukupnog proračuna, do sada je 246 milijuna eura iskorišteno za financiranje projekata ovog oblika poduzeća. Usmjeren je na mala i srednja poduzeća koja inače teško dobivaju sredstva od banaka. Također, pokrenut je i portal Vaša Europa koji nudi korisne informacije o poslovanju u drugim zemljama, a donosi informacije i o programu razmjene mladih poduzetnika – Erasmus za poduzetnike početnike.
Više o programu COSME: http://www.europski-fondovi.eu/content/cosme-programsko-razdoblje-2014-2…
