Proteklih dana aktivnosti projekta CASCADE, kojeg kao projektni partner provodi Grad Nin, predstavljene su svim uzrastima. Najprije su u Ninu održane dvije edukativne radionice za djecu predškolskog i školskog uzrasta, a potom i predavanja za odrasle.

Mališani iz Dječjeg vrtića Morska vila Nin zabavili su se gledajući predstavu Kazališta lutaka Zadar „Mali puž: Priča o Dagnjici“. Riječ je o aktivnoj i veoma zabavnoj predstavi kroz koju se djecu upoznaje s bogatim životom jadranskog podmorja te im se ukazuje na veliku opasnost od njegovog zagađivanja i uništavanja. Kroz ovu interaktivnu predstavu, punu glazbe, pokreta i morske soli, djeca osvješćuju svoju ulogu u očuvanju prirode i vlastite budućnosti.

Djecu nižih razreda Osnovne škole Petra Zoranića posjetio je pak Gospodin Otpadić - ekološka maskota napravljena od recikliranih materijala. Ova Edukativna i ekološka akcija organizirana je u suradnji s tvrtkom za gospodarenje otpadom Zadarske županije – Eko Zadar. Tom prilikom, učenici su naučili razliku između otpada i smeća te pravila za kvalitetno razvrstavanje otpada. Ujedno su naučili kako otpad nikad ne smije „završiti u moru“ već ga je potrebno pravilno zbrinuti. Djeca su naučila raspoznati čemu služi žuti, plavi, zeleni i smeđi spremnik, naučili su i pravilno iskoristiti različite materijale te kako od otpada napraviti nešto novo i ponovno upotrebljivo.

Za sve one malo starije organizirana je posebna aktivnost kroz koju su se prijavljeni sudionici mogli upoznati s turističkim i povijesnim aspektom grada Nina kao i sa samim ciljem projekta CASCADE kroz organizirana predavanja. Grupa od tridesetak sudionika tako je obišla Zavičajni muzej Nin, pilot lokaciju projekta - Miljašić jarugu, Solanu Nin te CROMARIS-ovo uzgajalište ribe. Aktivnost je završila u multimedijalnoj dvorani Barokne kuće Nin gdje su održana predavanja o važnosti zaštite Jadranskog mora kao i o važnosti očuvanja pilot lokacije projekta CASCADE.

Ova događanja bila su dio Adriatic Seaside Festivala.

Cilj projekta CASCADE, punog naziva Coastal and marine waters integrated monitoring systems for ecosystems protection and management je obnova ugroženih vrsta i podrška integriranom upravljanju uz koordinirane i usklađene akcije koje uključuju praćenje, promatranje, modeliranje i upravljanje kako bi se poboljšalo znanje i procijenila ranjivost kopnenog, obalnog i morskog okoliša i ekosustava u Italiji i Hrvatskoj.

Projektni tim u Gradu Ninu čine Borjan Andrija Peša, Jozo Mustać i Gordana Lipotica.

Projekt obuhvaća 11 pilot područja, a zajedničkim akcijama procijenit će se i zaštititi obalna i morska biološka raznolikost, uspostaviti akcije obnove, procijeniti utjecaj ekstremnih događaja na ekosustave i pojačati sinergija na tim područjima.

Riječ je o programu prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020..

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA kao regionalni koordinator pruža tehničku pomoć Gradu Ninu u provedbi projekta. Angažman Agencije na ovom projektu omogućuje projekt ZADRA NOVA ZA VAS kroz koji se financira rad djelatnika Agencije, a usluge provedbe ne stvaraju financijski teret za Grad Nin.

Završna konferencija projekta PEPSEA održana je u ponedjeljak 13. lipnja 2022. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Zadru. Organizator događanja bila je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA koja je ujedno i vodeći partner na projektu.

Cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost Jadranske regije.

Okupljenima su se uvodno obratili ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković i pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Olivio Meštrović.

„U veljači ove godine, kad smo predstavljali opremu koja je nabavljena zahvaljujući projektu PEPSEA, kazala sam kako se uz dobru suradnju postiže više. To želim ponoviti i danas. Kad smo 2019. godine krenuli s provedbom ovog projekta, usudila bih se reći, živjeli smo u jednom drugom svijetu. Svijetu prije pandemije, prije divljanja cijena, prije narušenih lanaca dobave. Sve to, tada nezamislivo, tijekom provedbe ovog projekta postalo je realnost. Ali uz suradnju sve smo to nadvladali i došli smo do današnje faze, do faze kad projekt administrativno završava, a nama i našim partnerima, tj. zajednicama u kojima djelujemo, ostaju projektni rezultati.“ – poručila je ravnateljica Dujmović Vuković te dodala – „A rezultati ovog projekta nisu mali i neznačajni. Njihova financijska vrijednost mjeri se u milijunima kuna, a ona društvena još je veća, rekla bi i nemjerljiva, jer čisti okoliš nema cijenu.“

„Čvrsto vjerujem da će u idućem razdoblju biti spremnosti i snage da se nastave projekti koji imaju za cilj očuvanje mora, očuvanje okoliša i prirode te bioraznolikosti ekosustava Jadranskog mora kao posebno osjetljivog, ali i operativne spremnosti djelovanja u potencijalno mogućoj ugrozi.“ – kazao je pročelnik Meštrović te zaključio: „U suradnji svih dionika koji imaju utjecaj na ostvarivanje svih zajedničkih ciljeva, projekt PEPSEA upravo pokazuje kako se i na koji način ti ciljevi ostvaruju.“.

Projekt PEPSEA ili punim nazivom na engleskom Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska  Provedba projekta je započela 1. siječnja 2019. godine, a završava 30. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura. U projektu sudjeluje osam partnera, četiri hrvatska i četiri talijanska. Uz nositelja projekta - Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, hrvatski partneri su Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora ATRAC, Splitsko-dalmatinska županija i Šibensko-kninska županija. Projektni partneri iz Italije su Konzorcij za istraživanja iz Ferare, Regionalni park PO Delta Veneto, Gospodarska komora Bari te Agencija za zaštitu okoliša iz Venecije.

Voditeljica projekta iz Agencije ZADRA NOVA Mia Perica i predstavnici projektnih partnera predstavili su rezultate projekta i njihov doprinos regijama iz kojih dolaze.

Kroz projekt su uspješno i adekvatno opremljene pilot lokacije u Jadranu kao i interventni timovi.

U Zadarskoj županiji opremljene su dvije pilot lokacije - luka Sali i rijeka Zrmanja, na kojima je postavljena oprema za nadzor. Riječ je o beskontaktnom mjeraču vodostaja, meteorološkim postajama, uređaju za detekciju onečišćenja, video nadzornom inteligentnom sustavu za nadzor prometa te računalnoj radnoj stanici nadzornog sustava smještenoj u Operativnom centru Zadarske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Zadarskoj županiji. Nabavljen je i dron kojim će se nadzirati zadarski akvatorij u skladu s najnovijim tehnologijama te oprema za preventivno, intervencijsko te sanacijsko djelovanje u slučaju iznenadnih onečišćenja mora na području Zadarske županije. Oprema je ukupne vrijednosti 1.369 000, 00 kuna i na raspolaganju je Vatrogasnoj zajednici Zadarske županije. Uz to su projektni partneri izradili Registar zatvorenih dijelova mora koji su podložni opasnostima od onečišćenja te su radili na razvoju i primjeni metodologije za izradu detaljnih planova intervencija uz uspostavu tehnologije za učinkovito saniranje onečišćenja u zatvorenim dijelovima mora.

Dio završne konferencije bila je i akcija čišćenja podmorja u uvali Maestral. Vrijedni ronioci iz Ronilačkog kluba Sv. Roko iz Bibinja od ranog su jutra obilazili morsko dno i uklanjali posljedice negativnog ljudskog djelovanja.

Kao lokacija završne konferencije odabran je zadarski Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti koji pazi i čuva Pomorsku zbirku te su sudionici konferencije imali priliku upoznati se s bogatom pomorskom poviješću zadarskog kraja.

Djelatnici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA sudjeluju u Splitu na međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama „Protect the coast, adapt to climate change!“. Konferencija je jedna od aktivnosti u sklopu projekta „AdriaClim“.

Uz Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, partneri iz Hrvatske su Institut Ruđer Bošković, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, Dubrovačko-neretvanska županija, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Istarska županija. Projekt AdriaClim, punog naziva „Climate change information, monitoring and management tools for adaptation strategies in Adriatic coastal areas“ ukupne je vrijednosti 8.823.415,00 eura, dok bespovratna sredstva iznose 7.499.902,75 eura. Projekt se sufinancira iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020.

Globalno zatopljenje i s njim povezani vremenski ekstremi iz godine u godinu sve više pogađaju države s obje strane Jadranskog mora. Štete izazvane vremenskim neprilikama Republiku Hrvatsku godišnje koštaju 300 milijuna eura te smo među tri najugroženije države u Europskoj uniji po udjelu postotka šteta uzrokovanih klimatskim promjenama u proračunu središnje države. Od tog iznosa najveći dio otpada na posljedice dugotrajnih suša, jakog vjetra i poplava. Kako bi se spriječile negativne financijske posljedice potreban je interdisciplinarni i holistički pristup koji podrazumijeva suradnju aktera na svim razinama, a jedno od najefikasnijih rješenja za smanjenje šteta uzrokovanih poplavama na urbanim područjima je izgradnja pametnih sustava odvodnje. Stoga, na konferenciji je predstavljen koncept kišnih vrtova koji je u izgradnji na području Zadarske županije i to zahvaljujući sredstvima projekta STREAM - Strategic Development of Flood Management, koji se također sufinancira iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020.

Komunikacijska voditeljica projekta STREAM, Andrea Vitlov Kurtin u Splitu je predstavila kišne vrtove čiju će izgradnju Agencija ZADRA NOVA financirati u sklopu pilot aktivnosti projekta STREAM. Kišni vrtovi kao inovativna rješenja za smanjenje negativnih posljedica poplava sagradit će se na tri lokacije na prostoru Zadarske županije, dvije u gradu Zadru i jednoj u gradu Biogradu na Moru. Kao pilot lokacije izabrani su park Vruljica i prostor oko područne škole na Ploči te prostor iznad državne ceste D8 u blizini biogradske poduzetničke zone. Riječ je o suvremenim građevinskim rješenjima koja funkcioniraju na principu upojnih bunara koji zadržavaju prevelike količine vode prije nego ju ispuštaju u sustav i tako sprječavaju poplave uzrokovane neproporcionalno velikom količinom oborina u kratkom vremenu.

Uz izgradnju pametnih sustava odvodnje navedene lokacije će se urediti i za javno korištenje te će građani time imati na raspolaganju funkcionalne zelene površine kao novo mjesto za druženje. Time će se dodatno poboljšati kvaliteta života na programskom području.

Europska komisija organizirala je u Milanu od 30. svibnja do 1. lipnja 2022. godine glavnu skupštinu na kojoj su sudjelovali voditelji iz više od 400 centara EUROPE DIRECT. Na sastanku je sudjelovala i voditeljica zadarskog centra Marija Dušević.

Poruke prikupljene tijekom pandemije i rata u Ukrajini utjecale su na središnju ulogu Europske unije i potaknule preoblikovanje određenih europskih inicijativa i politika. U tom je kontekstu Europska komisija sazvala glavnu skupštinu svih centara EUROPE DIRECT u Milanu kako bi razmotrila razvoj situacije i ponudila centrima instrumente za prilagodbu komunikacijskih aktivnosti na terenu.

Centar EUROPE DIRECT Zadar prepoznat je na europskoj razini kao primjer dobre prakse te je voditeljica centra Marija Dušević u panel raspravi s okupljenima podijelila iskustvo suradnje s lokalnim dionicima.

Glavna sjednica održana je u kontekstu povratka organizacije „događanja uživo“ nakon dvije godine ograničenja kretanja zbog COVID-a 19, a Milano je simbolična lokacija na kojoj je započela pandemija u Europi.

Povjerenik Paolo Gentiloni i potpredsjednica Europskog parlamenta Pina Picierno održali su govore i otvorili konferenciju.

Povjerenik Gentiloni izjavio je: „Odgovor EU-a na gospodarski šok uzrokovan bolešću COVID-19 dosad je nezabilježen. Jednako odlučno odgovaramo i na novu krizu uzrokovanu ruskom agresijom na Ukrajinu. U ovako neizvjesnim vremenima komuniciranje o Europi važnije je i izazovnije nego ikad prije. Naši centri EUROPE DIRECT imaju ključnu ulogu kao kontaktne točke između naših građana i institucija EU-a. Svi bi trebali znati gdje se nalazi njihov lokalni centar EUROPE DIRECT kako bi u njemu mogli saznati što EU čini za njih.“

Glavna skupština otvorena je u ponedjeljak, 30. svibnja, sadnjom Stabla Europe u zgradama Bosco Verticale u Milanu. Stablo je poklon gradonačelnika Milana Giuseppea Salea europskim institucijama kao simbol solidarnosti i mira.

Voditelji centara imali su priliku posjetiti i Zajednički istraživački centar u Ispri nedaleko od Milana.  Zajednički istraživački centar interna je znanstvena služba Europske komisije koja neovisnim znanstvenim savjetima temeljenima na dokazima, koji su rezultat njegova istraživanja, podupire oblikovanje politika EU-a.

Ujedno su voditelji centara održali preko 300 bilateralnih sastanaka kako bi dogovorili buduće zajedničke suradnje i aktivnosti.

EUROPE DIRECT je komunikacijska mreža čija je zadaća približiti Europu građanima na lokalnoj razini kroz suradnju na temu EU-a, njegovih politika, prioriteta i budućnosti. Uloga mreže je približavanje Europske unije građanima iz svih dijelova Europe. Mreža također blisko surađuje s lokalnim medijima u borbi protiv dezinformacija i promiče aktivno europsko građanstvo u školama.

U Hrvatskoj djeluje deset centara EUROPE DIRECT: u Zadru, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Koprivnici, Šibeniku, Rijeci, Opuzenu, Splitu i Čakovcu.  

Zadarski centar EUROPE DIRECT dio je Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Fond za modernizaciju danas stavio je na raspolaganje 2,4 milijarde eura za sedam država članica. Ta su sredstva namijenjena za modernizaciju energetskih sustava, smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetskom sustavu, industriji i prometu te postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030.

Potvrđeno je da će se ulaganja realizirati u Rumunjskoj (1391,6 milijuna EUR), Češkoj (520 milijuna EUR), Poljskoj (244,2 milijuna EUR), Litvi (85 milijuna EUR), Mađarskoj (74,3 milijuna EUR), Slovačkoj (49,5 milijuna EUR) i Hrvatskoj (40 milijuna EUR). Time završava treći ciklus ulaganja Modernizacijskog fonda, u kojem je zabilježen velik porast potrošnje u usporedbi s prethodnim ciklusima.

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans izjavio je: Fond za modernizaciju predstavlja europsku solidarnost na djelu. Prihodi od sustava trgovanja emisijama donose konkretne rezultate na terenu: pomažu zemljama korisnicama da smanje emisije stakleničkih plinova u ključnim sektorima i postanu klimatski neutralne. Osim toga, ta znatna financijska injekcija može služiti za pokretanje projekata koji će ubrzati našu energetsku tranziciju, neophodnu nakon ruske invazije Ukrajine.

Potpredsjednik Europske investicijske banke Ambroise Fayolle rekao je: Fond za modernizaciju osigurava sredstva za borbu protiv klimatskih promjena ondje gdje je to najpotrebnije, u državama članicama koje su najteže pogođene energetskom tranzicijom. U posljednjem krugu isplata iz Fonda su za 45 investicijskih prijedloga izdvojene 2,4 milijarde eura, s pomoću kojih će države korisnice modernizirati svoje energetske sustave i poboljšati energetsku učinkovitost. EIB, kao banka EU-a za klimu, sa zadovoljstvom surađuje s Europskom komisijom i državama članicama na pružanju potpore iz Fonda za modernizaciju, ključnog alata za ubrzavanje prelaska EU-a na čistu energiju i provedbu nedavno objavljenje strategije REPowerEU. 

Iz Fonda za modernizaciju podupire se 45 prijedloga za ulaganja u području proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, modernizacije elektroenergetskih mreža i energetske učinkovitosti u energetskom sektoru, industriji, sektoru zgrada i prijevozu te zamjene proizvodnje ugljena gorivima koja proizvode manje ugljika. Primjeri takvih ulaganja su:

• modernizacija sustava javne rasvjete na razini općina, prelazak s ugljena na biomasu i plin u centraliziranom sustavu grijanja i postrojenjima u okviru ETS-a te povećanje energetske učinkovitosti u Češkoj
• proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
• obnova javnih zgrada i povećanje energetske učinkovitosti u Litvi
• izgradnja osam fotonaponskih parkova i dvaju postrojenja s plinskim turbinama s kombiniranim ciklusom, kako bi se proizvodnja električne energije iz lignita zamijenila obnovljivim izvorima, te modernizacija elektroenergetskih mreža u Rumunjskoj
• poboljšanje energetske učinkovitosti u industriji u Poljskoj
• ugradnja elemenata za skladištenje energije radi sigurnosti mreže u Mađarskoj
• sanacija i proširenje mreža centraliziranog grijanja i hlađenja u Slovačkoj.

Države članice moraju podnijeti neprioritetne prijedloge za ulaganja (ulaganja koja se ne odnose na prioritetna područja Fonda) za sljedeći ciklus isplate iz Fonda za modernizaciju do 16. kolovoza 2022., a prioritetne prijedloge (za ulaganja koja se odnose na prioritetna područja) do 13. rujna 2022.

 Kontekst

Fond za modernizaciju financira se prihodima od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama, a cilj mu je poduprijeti deset zemalja EU-a s nižim prihodima prilikom prelaska na klimatsku neutralnost tako da im se pomogne u modernizaciji elektroenergetskog sektora i širih energetskih sustava, povećanju energetske učinkovitosti i pravednoj tranziciji. Države članice korisnice su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

Iz Fonda za modernizaciju podupiru se ulaganja u proizvodnju i uporabu električne energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, skladištenje energije, modernizaciju energetskih mreža, uključujući centralizirano grijanje, cjevovode i mreže, te pravednu tranziciju u regijama ovisnima o ugljiku.

Iz Fonda za modernizaciju prve je godine osam zemalja korisnica dobilo 898,43 milijuna eura za modernizaciju energetskih sustava, smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetskom sustavu, industriji i prometu te postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030.

Fond za modernizaciju dopunjuje druge europske instrumente financiranja, kao što su kohezijska politika i Fond za pravednu tranziciju. Iz Fonda se mobiliziraju znatna sredstva, čime se može pomoći državama članicama korisnicama da podupru ulaganja u skladu s Planom REPowerEU i paketom za ostvarivanje cilja od 55 %.

Za rad Fonda odgovorne su države članice korisnice, koje blisko surađuju s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom (EIB). 

Više doznajte ovdje. 

Počeo je postupak javne rasprave o Strateškoj studiji za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. i nacrtima prijedloga spomenutih programa. 

Javna rasprava trajat će do 16. lipnja 2022., a svi detalji vezano uz aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ovog postupka kao i način sudjelovanja javnosti te potrebna dokumentacija objavljeni su ovdje.

Postupak savjetovanja s javnošću – e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Nacrtu prijedloga Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. pokrenut je 18. svibnja 2022. godine putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a trajat će zaključno do 1. lipnja 2022. godine.

Europska komisija je 18. svibnja 2022. predstavila plan REPowerEU s konkretnim mjerama za brzo smanjenje ovisnosti EU o fosilnim gorivima i ubrzanje zelene tranzicije. U svrhu podržavanja privatnog sektora u suočavanju s navedenim izazovima, Komisija će ove jeseni u Pozivu za financiranje velikih projekata (za ukupne kapitalne izdatke projekta iznad 7,5 miliona EUR) udvostručiti raspoloživa sredstva iz Inovacijskog fonda na oko 3 milijarde EUR.

Inovacijski fond je uspostavljen u okviru EU ETS Direktive za razdoblje od 2020. do 2030. godine, usmjeren za potporu svim državama članicama za inovativne nisko-ugljične tehnologije i procese u energetski intenzivnim industrijama. Detaljna pravila Inovacijskog fonda utvrđena su Delegiranom Uredbom EU 2019/856 koja su prikazana i na mrežnim stranicama Europske komisije i CINEA. Svi Pozivi za Inovacijski fond se objavljuju na portalu Komisije. Posebnost Inovacijskog fonda od ostalih EU fondova je da svaki prijavitelj podnosi prijavu samostalno, bez utjecaja i obveze informiranja imenovanog predstavnika države članice.

Uz postojeća definirana pravila Inovacijskog fonda, novim Pozivom za velike projekte će biti moguće financiranje dodatna tri specifična tzv. REPowerEU ulaganja koji se odnose na:

(1) inovativnu elektrifikaciju i primjenu vodika u industriji,

(2) inovativnu proizvodnju čiste tehnologije (kao što su elektrolizatori i gorivne ćelije, inovativna oprema za obnovljive izvore, skladištenje energije ili toplinske pumpe za industrijsku namjenu) i

(3) pilot projekte srednje veličine za provjeru, testiranje i optimizaciju vrlo inovativnih rješenja.

Za procjenu interesa u RH i spremnosti industrije da se prijave za financiranje u određenim tematskim područjima u okviru Inovacijskog fonda, posebno u proizvodnji čistih tehnologija i pilot projektima za tehnologije visoke dekarbonizacije moguće je ispuniti anketu. 

Sredinom srpnja 2022. Komisija će održati sastanak na kojem će biti objavljeni rezultati iskazanih interesa svih država članica korisnica Inovacijskog fonda.

Odlukom o odabiru projekata u okviru Javnog poziva za dostavu prijedloga projekata za Program razvoja otoka u 2022. godini Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo je općini Sveti Filip i Jakov za projekt „Obnova kule Fortica i popratni turistički sadržaji – otok Babac“ iznos od 210.000,00 kuna od ukupne vrijednosti projekta 434.998,75 HRK.

Cilj projekta je unaprijediti kvalitetu i dostupnost društvene i turističke infrastrukture u svrhu promocije kulturne baštine.

Kula Fortica i zaseok Mandići na otoku Babcu zaštićena su ruralno-urbana cjelina. Predmet projektnog prijedloga je razvoj turističke/poučne staze i vidikovca kroz sanaciju i konzervaciju bastiona smještenog u sklopu ljetnikovca obitelji de Soppe. Projektom se predviđaju istražni radovi unutar bastiona kao i u neposrednoj okolici uz mogućnost pronalaska podnice te originalnog kamenog materijala.

Obnovom kule Fortica doprinijet će se valorizaciji povijesno-kulturne baštine i prepoznatljivosti samog otoka te potencijalu razvoja "zelenog“ turizma, s očuvanim krajolikom i kulturnom baštinom.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA pružila je svoju stručnu podršku Općini Sveti Filip i Jakov u pripremi projektnog prijedloga.

Zadarska županija u sklopu provedbe projekta FIRESPILL - Fostering improved reaction of crossborder emergency services and prevention increasing safety level organizirala je 10. svibnja 2022. godine izvođenje pokazno terenske vježbe gašenja požara „Evakuacija turista i gašenje požara u Zaton Holiday Resortu“. Vježbu je pratio i zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković.

„Kroz ovaj projekt Zadarska županija će nabavljati vatrogasnu opremu za Javnu vatrogasnu postrojbu Zadar, uz pomoć koje će održavati vježbe i edukacije. Ostale aktivnosti Zadarske županije u projektu FIRESPILL su sudjelovanje u medijskim kampanjama, kao i aktivnostima jačanja ljudskih kapaciteta. Tehnička pomoć na ovom projektu je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.“ – kazao je zamjenik župana Vicković.

Cilj vježbe bio je uvježbavanje, provjeravanje i podizanje opće razine spremnosti operativnih snaga u slučaju prirodne nepogode kao što je požar. Nositelj organizacije pokazno-terenske vježbe je Zadarska županija, a u njezinu izvođenju sudjelovale su žurne službe koje su pokazale spremnost na pravovremene i adekvatne reakcije.

Po završetku vatrogasne vježbe, održan je Info dan projekta Firespill te Izložba opreme županijskih snaga i žurnih službi – Hitne pomoći, Policije, Vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa. Okupljenima je predstavljen i centar EUROPE DIRECT Zadar koji je za građane pripremio informativne EU publikacije, a za najmlađe posjetitelje iz osnovnih škola Zadarski otoci i Privlaka i prigodne poklone.

Projekt FIRESPILL  provodi se u sklopu poziva iz Programa Italija – Hrvatska 2014.-2021. godine. Nositelj projekta je Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, dok je Zadarska županija jedan od 14 partnera na projektu. Projekt je s provedbom započeo 1. travnja 2021. godine, a provedba projekta traje 32 mjeseca, točnije do 31. prosinca 2023. godine. Cilj projekta FIRESPILL je poboljšanje kapaciteta žurnih službi u svrhu povećanja prekogranične učinkovitosti u borbi protiv prirodnih i ljudskim utjecajem izazvanih katastrofa, smanjujući izloženost stanovništva utjecaju opasnosti i povećanje sigurnosti hrvatskog i talijanskog jadranskog bazena poboljšanjem mjera i instrumenata za sprječavanje i upravljanje izvanrednim stanjima. Ukupna vrijednost projekta iznosi 16.492.799,60 EUR, od kojih je Zadarskoj županiji dodijeljeno 409.995,90 EUR, uz sufinanciranje od 85%.

Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator pruža tehničku pomoć Zadarskoj županiji u provedbi projekta. Angažman Agencije na ovom projektu omogućuje projekt ZADRA NOVA ZA VAS kroz koji se financira rad djelatnika Agencije, a usluge provedbe ne stvaraju financijski teret za Zadarsku županiju.

Ovogodišnji Dan Europe obilježen je bogatim programom na Narodnom trgu u Zadru. Događanje je organizirala Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u sklopu provedbe projekta EUROPE DIRECT Zadar.

U obilježavanju su sudjelovale škole ambasadori Europskog parlamenta Gimnazija Vladimira Nazora i Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar. Strukovne vještine pokazali su učenici iz Medicinske škole Ante Kuzmanića Zadar i Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar.

Događanju su nazočili župan Zadarske županije Božidar Longin, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije Marina Dujmović Vuković, pročelnici Daniel Segarić i Ivan Šimunić iz Zadarske županije te Joso Nekić iz Grada Zadra, zatim ravnateljice uključenih škola - Sandra Šango, Zdenka Sršen-Juričević  i Anita Basioli.

„Na Dan Europe družimo se s građanima na Narodnom trgu u Zadru. Kroz ovo događanje želimo približiti Europsku uniju građanima. Članstvo u Europskoj uniji nama kao državi i njenim stanovnicima donosi brojne prednosti – od primjerice mogućnosti za financiranje putem EU sredstava, zdravstvene zaštite tijekom putovanja, ukidanja roaminga, studentskih razmjena, lakše dostupnosti europskog tržišta gospodarstvenicima. Posebna vrijednost našeg današnjeg druženja s građanima je i činjenica kako su ovdje s nama srednjoškolci, mladi ljudi koji prezentiraju svoja znanja i vještine. Oni su naša budućnost.“ – poručila je ravnateljica Dujmović Vuković.

S njom se složio i župan Longin kazavši: „U kontekstu činjenice da je ova godina Europska godina mladih, veseli me što Dan Europe u Zadru obilježavamo upravo sudjelovanjem učenika naših četiriju županijskih škola. Pandemija koronavirusne bolesti utjecala je na sve segmente društvenog života i na sve dobne skupine, no ipak su najveći teret podnijeli mladi koji su bili zakinuti za klasičnu nastavu, za druženja, za maturalne zabave i putovanja, za one divne studentske godine i još mnogo toga. Stoga, važno je ove godine staviti fokus upravo na njih; uključiti politike za mlade u sva značajna područja politike Unije, a mladima pružiti informaciju o onome što im se nudi kroz razne programe i potpore Europske unije te ih potaknuti da budu aktivni i angažirani građani. Bez aktivne uloge mladih u javnom životu ne može se pisati budućnost kako Hrvatske, tako i EU u cjelini. Stoga, hvala Agenciji ZADRA NOVA i centru EUROPE DIRECT Zadar na organizaciji ovog događaja te ravnateljicama škola koje su prihvatile poziv na suradnju.“.

Učenici iz škola ambasadora Europskog parlamenta i tim centra EUROPE DIRECT Zadar građanima su dijelili EU publikacije te prigodne poklone i iznenađenja, a posjetitelji su se mogli okušati i u „kolu sreće“. Kod učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića Zadar posjetitelji su tako mogli izmjeriti tlak i glukozu u krvi, ali i osladiti se domaćim fritulama i kroštulama koje su pripremili učenici Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar.

Za glazbeni dio programa pobrinuo se DJ Elvis Papić pa su se tako na europskom glazbenom repertoaru našli i stari eurovizijski hitovi. Osim DJ-a, glazbeni program upotpunio je i zbor Gimnazije Vladimira Nazora koji je okupljene „pozdravio“ pjesmom.

Kako je 2022. godina Europska godina mladih u kojoj se želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti, ovogodišnja proslava Dana Europe nastavlja se upravo na ciljeve Europske godine mladih.

Svake godine 9. svibnja obilježava se kao Dan Europe jer je tog dana 1950. godine Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, održao govor tijekom kojeg je predstavio viziju europskog jedinstva.